Berlinska filharmonija planira napustiti svoju matičnu dvoranu zbog obnove koja bi trebala trajati osam godina

Orkestar nastupa u Filharmoniji od 1963. godine, a planirano preseljenje predstavlja veliki izazov, posebno zbog jedinstvene akustike dvorane. To je istakao i glavni dirigent orkestra Kirill Petrenko tokom nedavne videokonferencije za novinare, održane uoči turneje po Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Americi.

"Veliki je izazov imati drugačiju pozornicu jer Filharmonija ima jedinstven zvuk. Ovo je zaista veoma teško razdoblje", kazao je Petrenko.

Glavna dvorana Filharmonije, koju je projektovao arhitekt Hans Scharoun, ima 2.410 mjesta, a prepoznatljiva je po terasastom rasporedu sjedišta koji okružuju prostor za izvođače.

Orkestar već razrađuje planove za privremeni prostor za nastupe u hangarima aerodroma Tempelhof, koji je zatvoren 2008. godine. Procijenjeni troškovi obnove Filharmonije i uređenja privremene dvorane iznose 1,15 milijardi eura, odnosno oko 1,28 milijardi dolara. Njemačka savezna vlada obećala je izdvojiti 225 miliona eura, što je približno 251 milion dolara.

Plan je da orkestar napusti svoju matičnu dvoranu nakon što u prvoj polovini 2032. godine obilježi 150. godišnjicu postojanja.

"Prije svega, moramo pronaći prostor i osigurati odgovarajuću akustiku za naš veliki orkestar. To će biti prilično veliki izazov u Berlinu, ali već smo u pregovorima i mislim da ćemo uskoro imati preliminarne rezultate", rekao je Petrenko.

Petrenko je mjesto glavnog dirigenta preuzeo u sezoni 2019/2020. godine, naslijedivši dugu tradiciju velikih muzičkih imena koja su vodila Berlinski filharmonijski orkestar, među kojima su Wilhelm Furtwängler, Herbert von Karajan, Claudio Abbado i Simon Rattle.

Orkestar je prošle sedmice otvorio sezonu Carnegie Halla, što je bila njegova 26. posjeta Sjedinjenim Američkim Državama od 1955. godine i treća s Petrenkom, koji ima ugovor bez unaprijed određenog roka trajanja.

Nakon toga orkestar je krenuo na turneju po Južnoj Americi, prvu od 2000. godine. Nastupi u Bogoti u Kolumbiji, São Paulu u Brazilu i Buenos Airesu u Argentini planirani su do 23. oktobra.

Berlinska filharmonija ima i više od 45.000 aktivnih pretplatnika na svojoj digitalnoj platformi Digital Concert Hall, putem koje pratioci širom svijeta mogu pratiti njene nastupe.

Za razliku od Bečke filharmonije, koja nema muzičkog direktora i angažuje gostujuće dirigente, Berlinski filharmonijski orkestar predvodi jedan glavni dirigent čija ličnost i umjetnički pristup ostavljaju prepoznatljiv trag na njegov zvuk.

"Svaki od naših glavnih dirigenata ostavio je nešto iza sebe što je oblikovalo orkestar", kazala je Andrea Zietzschmann, generalna direktorica koja tu funkciju obavlja od 2017. godine.

Govoreći o promjenama koje su donijeli prethodni dirigenti, istakla je da je Abbado njegovao pristup prema kojem je sebe smatrao dijelom orkestra, dok je Rattle donio drugačiji muzički izraz i proširio repertoar od ranog baroka do savremene muzike.

Petrenko, kao i njegovi prethodnici Abbado i Rattle, radi u sjeni Herberta von Karajana, koji je orkestrom rukovodio od 1955. do 1989. godine i iza sebe ostavio brojne snimke koji se i danas smatraju referentnim izvedbama.

"Naravno, osjećam tu tradiciju svaki put kada uđem u svoju dirigentsku sobu, koja je bila i soba Herberta von Karajana. Vidim stolicu na kojoj je sjedio", rekao je Petrenko.

Dodao je da i dalje proučava orkestarske dionice koje je Karajan izvodio, uključujući način na koji su gudači svirali, dinamiku i druge detalje, ali da na kraju sam odlučuje kako bi muzika trebala zvučati danas.

Petrenko je rođen 1972. godine u Omsku, u tadašnjem Sovjetskom Savezu. S porodicom se preselio u Austriju kada je imao 18 godina. Od 1997. do 1999. dirigovao je u Bečkoj narodnoj operi, nakon čega je vodio Državno pozorište u Meiningenу, Komičnu operu u Berlinu i Bavarsku državnu operu u Minhenu.

Slušajući snimke Berlinske filharmonije, ponekad može prepoznati specifičnosti interpretacija svojih slavnih prethodnika.

"Mogu prepoznati način na koji muzičari oblikuju zvuk, kako izvode portamente, koje tempoe biraju i koje detalje ističu. Mogu zamisliti Furtwänglerovu umjetnost u poređenju s Karajanovim stilom, prepoznati možda Abbadoovu jasnoću ili Rattleovu ritmičku snagu", kazao je.

Članovi orkestra ističu da Petrenko od njih stalno traži da dodatno usavršavaju svoj zvuk i pristup muzici.

Noah Bendix-Balgley, jedan od prvih koncertmajstora orkestra, kazao je uoči nastupa u Carnegie Hallu da je inspirativno to što dirigent nikada ne smatra da je posao završen.

"Nikada ne dođe do trenutka kada kaže: 'U redu, uspjeli smo.’ I to je zaista inspirativno. Bez obzira na to šta se dešava u svijetu, kakva je situacija u vašoj karijeri ili koji je trend trenutno aktuelan, uvijek možete otići korak dalje u istraživanju muzike, kompozitora i ove umjetničke forme", rekao je Bendix-Balgley.