Bend Insane Insan: Zabraniti uništavanje voda i čistog zraka, a do tada ćemo disati na škrge

Riječ je o pjesmi "Be like water" ("Budi kao voda"), benda Insane Insan, a inspirisana je ljepotom rijeka i njihovim blagodatima, no i pohlepom ljudi koji ih uništavaju radi vlastitih profita.

Napisana je na engleskom i francuskom jeziku, a spot je realizovan na rijeci Trebižat, u saradnji s Udruženjem Tajna Prirode iz Čapljine. Riječ je o projektu koji je okupio izuzetne umjetničke talente i ličnosti različitih profila, prijatelje umjetnosti i prirode širom regiona i svijeta, u nesebičnoj brizi za očuvanje i spas rijeka Balkana.

Tim povodom, razgovarali smo s nekim od članova benda Insane Insan koji nam poručuju da je krajnje vrijeme da ustanemo i borimo se za vodu i naše rijeke.

1. Tokom ove godine, "Save the Blue Heart" kampanja okupila je mnogo umjetnika/ca Balkana različitih profila. Šta je vas motiviralo da se pridružite kampanji za spas rijeka ?

Tayfun: Pored činjenice da naša draga prijateljica Sabina Šabić kreira i koordinira aktivnosti ove kampanje, smatramo izuzetno važnim da svako od nas učini sve što može kako bi doprinio inicijativama očuvanja naše životne sredine, posebno zbog živih bića koja naseljavaju ova mjesta, budućnosti naše planete i budućih generacija.

Bure: Ja sam lično već radio na ovoj kampanji, tako da mi je bilo prirodno da i moj bend učestvuje.

Thomas: U kampanju sam se prvi put uključio snimajući i montirajući video u kojem pjeva sjajna Aida Čorbadžić. Poželio biti dio ove sjajne inicijative kao umjetnik i napraviti nešto kreativno, privlačno i dati svoj glas i doprinos. Priroda Balkana je jedinstven hram. Industrija ga još nije bespovratno uništila kao što je to slučaj u gotovo cijeloj Zapadnoj Evropi. Kao Francuzu jasno mi je koliko su strašne i pogubne posljedice zagađenja, posljedice profita i kapitalizma. Naprimjer, u jednom dijelu Francuske, sjeverno od Bretagne, neke rijeke su toliko zagađene da, ako prošetate njihovim obalama možete umrijeti od udisanja sumporovodika, za manje od jedne minute. Ovaj sumporovodik stvara riječna biljka Ulva Armorican, zelene alge bogate sumporovodikom, smrtonosnim plinom koje se šire na obalama i plažama, a zbog intenzivne nekontrolisane produkcije u poljoprivredi, mesnoj industriji, kukuruzu i sl. ... Ulva je preuzela i uništila čitav region. Ne želim da vidim da Balkan sa istom sudbinom.

2. Kakvu ulogu ima umjetnost u ekologiji? Da li umjetnost ima odgovornost prema zaštiti okoliša i kako?

Tayfun: Naročito umjetnost može probuditi osjećaje suosjećanja i dati ljudima svrhu da služe višem dobru, onom koji premašuje ograničenja života zasnovanog na zadovoljenju osnovnih potreba pojedinca. I zanimljivo je da je input u većini slučajeva onaj kada pojedinačni umjetnik kanalizira ovu višu svrhu, povezujući se s trenutkom i stvarajući nešto što može dodirnuti druge ljude i nadahnuti ih. Umjetnici definitivno mogu pojedinačno/kolektivno doprinijeti zajedničkom podizanju ekološke svijesti.

Bure: Umjetnost može i treba da bude aktivna prema problemima koji se javljaju u društvu, a jedan od najvećih problema današnjeg društva je loš odnos prema prirodi. Mislim da umjetnost ne može mnogo da promijeni, ali može i treba da konstantno ukazuje na brutalan odnos političara prema prirodi i njihovu usmjerenost na profit isključivo. Političari su ti koji imaju moć da mijenjaju stvari u društvu, mi ih biramo.

Thomas: Inicijativa "Save the Blue Heart of Europe" je zapravo vrlo zanimljiva jer upravo koristi umjetnost kako bi na jedinstvene i kreativne načine upozorila na ove probleme i podigla svijest javnosti o potrebi njihovog uključivanja i djelovanja. Što se više budemo udruživali i djelovali u aktivnostima za spas rijeka i generalno akcijama zaštite prirode to će više ljudi shvatiti koliko je hitna i važna ova borba. Umjetnost sama po sebi nema tu odgovornost, ali umjetnici jesu građani i kroz svoju umjetnost moraju i trebaju biti aktivan dio te borbe, zajedno sa drugim čuvarima rijeka i prirode. U ovoj borbi zaista moramo učestvovati apsolutno svi!

3. Pandemija je donijela mnogo izazova umjetnicima, faktički je zaustavila normalne uslove za rad i djelovanje. Mislite li da se dovoljno umjetnika bavi temama zaštite okoliša u BiH?

Thomas: Situacija u kojoj su se našli umjetnici je veoma nezahvalna katastrofa. Kao i za cijelo čovječantvo, niko nije pošteđen, svi smo u istom čamcu. Ova pandemija je ozbiljno upozorenje prirode ljudima. Kapitalistički način razmišljanja kojim se civilizacija vodi, kuća je od karata koja se ruši uništavajući prebrzo Planetu, dovodeći naš opstanak u neizbježno pitanje.

Mora nam biti jasno koliko je destruktivan globalni sistem. Krajnje je vrijeme da preuzmemo vlastitu odgovornost kao pojedinci i kao zajednica te napravimo održiviji, zdraviji i sigurniji svijet. Bosna i Hercegovina se nažalost preloše nosi sa neodgovornim ponašanjem ali i nedovoljnom zainteresovanošću građana, problemima enormne količine nerazgradivog otpada u prirodi, posvuda. Nedopustivo je dozvoliti da vlada rasprodaje najvrjednije resurse ove prelijepe zemlje uništavajući rijeke planiranom izgradnjom 350 mHE na bh. rijekama.

Unakaziti i uništiti ovakve krajolike, ugroziti život stanovništva, uništiti floru i faunu, čitavu ekonomiju, industriju, dokaz je nebrige i korupcije vladajućih i odgovornih. Potrebna je hitna promjena ponašanja pojedinca i društva kroz prijeko potreban aktivizam, udruživanje. Probudimo se. Moramo kao građani zahtijevati, djelovati i insistrirati na hitnim promjenama i strategijama ovog odnosa, dok nije kasno.

Masovno sudjelovanje građana u akcijama, kampanjama, inicijativama, izmjenama zakona i politika, izrada strategija prevencije od daljnjeg uništavanja prirode, mora što prije početi, što prije i što glasnije. Građani na hitnim promjenama moraju insistirati. Što nas bude više, bit ćemo snažniji pokrenuti prijeko potrebne promjene.

Tayfun: Pandemija je prisilila sve nas da preispitamo svoje paradigme, kao pojedinci i kao zajednica. U određenom nam je smislu dalo vremena da se prisjetimo sebe, steknemo jasnije introspektive onoga što je bitno za naše biće. Savremeni život upravo je nametnuo neprestani fokus na rad, a ne na bitisanje, na uzimanje i konzumiranje, a ne davanje i dijeljenje. Mogli bismo reći da je pandemija u tom smislu također preusmjerila naš fokus na pitanja koja se odnose i na uništavanje naše okoline te kao takva postala naša šansa da postanemo aktivniji u zaštiti iste.

Bure: Nemam zaista informacija o tome. Vidim da se dosta umjetnika odazvalo da učestvuje u ovoj kampanji, ali uglavnom samo izjavom, a ne umjetničkim djelom ili akcijom.

4. Mislite li da u BiH imamo dovoljno primjera angažovane umjetnosti? Da li je bh. umjetnost dovoljno prisutna i angažovana u izazovima ovog vremena, problemima ekologije, zaštite okoliša?

Thomas: Apsolutno nije. Upravo zbog toga, značaj kampanje "Save the Blue Heart of Europe" - "Artists for Balkans Rivers" i njihovih aktivnosti je suviše bitan i značajan. Kampanja sa umjetnicima je već učinila mnogo toga a u svijetu je već prepoznata kao zaista jedinstvena borba umjetnika za rijeke Balkana.

Vrlo je zabrinjavajuće ovo što se dešava u BiH. Ljudi se stalno žale, ali nikad ne djeluju. To je zaista veliki problem, stoga sam jako zahvalan svim čuvarima rijeka kao i predanom timu ove kampanje.

Bure: Mislim da nigdje u svijetu nema dovoljno prave angažovane umjetnosti. Većina umjetnosti koja se pretvara da je angažovana, to ustvari nije.

Tayfun: Društveno angažirani oblik umjetnosti prvo stavlja prste na postojeće izazove s kojima se suočavamo i tako ih izvlači na vidjelo kako bi društvo moglo početi iznalaziti rješenja za iste. U BiH tu i tamo imamo umjetnike koji se bave problemima koje država predstavlja, ali većina mladih umjetnika jedva koristi svoje kapacitete i energiju da to usmjeri u svoju umjetnost.

5. Kako komentarišete našu generalnu situaciju kad su u pitanju zaštita zraka i vode?

Tayfun: U osnovi, oni koji su na vlasti samo da provodi zakone koji su usvojeni protiv izgradnje tih elektrana da bi se zaustavilo daljnje uništavanje naših rijeka i potoka.

Thomas: Zaista molim sve građane u BiH da ozbiljno shvate ovu borbu. Male hidrocentrale su drvo koje skriva šumu. Mnogo, mnogo će loše posljedice ostaviti nebriga, korupcija i pohlepa, kako u BiH tako i u svijetu. Nerijetko čujemo da je voda ono što je nekad bilo zlato i da će biti uzrokom ratova. A najveće bogatstvo BiH je njena voda, te divne rijeke njen su krvotok. Potrebno je poslati jasnu poruku: Ovdje smo da zaštitimo ovu zemlju i sebe, ne odustajemo! Zagađenje zraka na Balkanu je toliko alarmantno, previše ljudi umire upravo od tih posljedica.

Može li mi neko objasniti kako to da grad Sarajevo može biti najzagađeniji grad na svijetu!? Dvostruko zagađeniji od Beijinga ili Ulan Batora, gradova sa oko 30 miliona stanovnika! Ovo je suludo! Kao Francuz teško mogu shvatiti da su bh. građani ovo dozvoljavaju. Naravno, razumijem tešku prošlost, historiju zemlje, posljedice korupcije i svjestan sam meteža koji je stvorio Dayton, ali zaista je vrijeme da se organiziramo, zahtijevamo, udružimo I hitno djelujemo. Francuzi su dobri u tome.

Bure: U BiH je posebno niska svijest o zaštiti voda i čistom zraku. Ljudi su potpuno neobrazovani o tome, ali opet, jedini koji to mogu promijeniti su političari kroz zakone kojima će zabraniti uništavanje voda i čistog zraka. Do tada ćemo disati na škrge.

6. Mislite li da su društvo i umjetnička zajednica dovoljno uključeni u sprječavanju ekocida u BiH i na Balkanu generalno?

Thomas: Mislim da moramo učiniti hitne napore u ovoj borbi, individualno i kolektivno. Kao pojedinci možemo promijeniti svoje ponašanje jednostavnim izbjegavanjem kupovine pakirane industrijske hrane u plastici, korištenjem pamučnih vrećica za višekratnu upotrebu u kupovini, pomaganjem lokalnoj poljoprivredi, stvaranjem kolektivnog hajpa i pokreta zbog potrebne zaštite prirode i resursa.

Moj prijatelj Hector Morić imao je zanimljivu ideju o stvaranju zelene etikete koju hoteli i restorani mogu promovirati. Zeleni meni napravljen isključivo od lokalnih proizvoda. Takve ideje sada hitno trebaju postati stvarnost.

7. Sarajevo je ovih dana nedvojbenom vodstvu kao najzagađeniji grad na svijetu, a decenijska šteta na bh. rijekama dovodi u pitanje i pitku vodu. Mislite li da su društvo i umjetnička zajednica dovoljno uključeni u sprječavanju ekocida na Balkanu?

Tayfun: Voda znači život, sav život sastoji se od vode kao glavnog sastojka. To je jedan od glavnih elemenata na kojem uspijeva sav život na ovoj planeti, ali i nešto što se nalazi daleko izvan naše planete. Misterija je na koju nauka nije uspjela pronaći odgovor jer poprima različite oblike, prkosi gravitaciji, ima neograničeno pamćenje i komunicira sa bićima u svom okruženju opažajući njihove riječi, djela i emocije.

Dakle, voda je energetski živa i inteligentna. Ako uništimo svoje vodne resurse, uništavamo sebe, svoju planetu i sve ono što ovo mjesto čini tako bogatim, tako pogodnim za život i tako lijepim. Voda povezuje mjesta i ljude, crta najljepše krajolike i stvara nevjerojatna staništa u kojima mogu uspijevati najdivnije biljke i životinje. U osnovi život bez vode jednostavno nije moguć.

Thomas: Građani postaju mnogo svjesniji, ali moja glavna briga kada razgovaram s ljudima je uvijek ova rečenica: "Toma, imamo toliko problema u svom životu i u svojoj zemlji da nam zagađenje nije prioritet". To me zaista, zaista jako ljuti i rastužuje jer je to osnova svake borbe, upravo zaštitom prirode poštujte svoju zemlju i sebe prije nego započnete bilo koju drugu borbu. Budimo se, ali treba učiniti još mnogo toga da se dese stvarne i radikalne promijene. Bez hitno i masovnog uključivanja građana, bojim se da bi za BiH i Balkan, moglo biti kasno.

8. Insane Insan nakon svog prvog albuma "Insanax" sigurno željno očekuje normalizaciju, povratak koncertnim aktivnostima. Vrijedno radite, kada ćete podijeliti nove pjesme sa javnošću?

Bure: I dalje ćemo raditi nove pjesme i čekati bolja vremena kada budemo mogli ponovo svirati komcerte.

Tayfun: Naši projekti nikad ne prestaju. Prije samo nekoliko sedmica, Nina Gerin započela je svoj samostalni projekt svojim singlom WTF. Privukao je veliku pažnju kako u medijima, tako i u javnosti. Prošle godine smo također počeli da snimamo muziku s našim prijateljima iz Avganistana i te pjesme čekaju na objavljivanje. U planu je i dokumentarni film koji će ispričati priču o našim prijateljima migrantima.

Insane Insan ima nekih pet pjesama koje bi mogle biti objavljene odmah. Pojavljuju se mnogi gostujući muzičari poput pojedinačnih članova iz Njemačke. Jedino što nam nedostaje su koncerti pred živom publikom poput onog kojeg smo održali u Sartru, maja 2019.