Za jedan od sarajevskih mostova vezana je i legenda...
Nakon dolaska austrougarske vlasti brzo se mijenja lice grada. U početku nova vlast ignorira lokalne arhitektonske vrijednosti, ali poslije se taj odnos mijenja i sarajevska urbana tradicija zaštićena je zakonom. U vrijeme izgradnje jedne od najznačajnijih građevina iz tog perioda, gradske Vijećnice, nastala je legenda o Inat-kući...
...o najprkosnijoj kući na svijetu.
Prkosna kuća, ili Inat-kuća nalazila se nekada na drugoj strani Miljacke. Kada je trebalo graditi gradsku Vijećnicu, vlasnik kuće nije pristajao na rušenje, već samo da mu se kuća dio po dio, preko mosta, prenese na drugu stranu rijeke... Tako je i bilo, i odatle naziv kuće, koja je postala simbolom grada.
Vijećnica je simbol grada Sarajeva.
Bez obzira što još uvijek nije obnovljena, Vijećnica je zasigurno jedna od najomiljenijih, najljepših i najpoznatijih zgrada u Sarajevu. Izgrađena je u pseudomaurskom stilu 1896. godine, a sve do Drugog svjetskog rata služila je prvotnoj namjeni: u njoj je bila smještena gradska uprava. Za vrijeme bivše Jugoslavije, u Vijećnici se nalazila Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. Zapaljena je 1992. godine, 26. augusta, u noćnim satima. U Vijećnici je izgorjelo mnoštvo knjiga, a fotografije biblioteke u plamenu obišle su svijet. Slika neba kojim lete zapaljene stranice knjiga, za mnoge Sarajlije jedna je od najpotresnijih scena iz perioda opsade.
Još malo nizvodno je ostavština Osnivača...
Careva džamija dio je vakufa (imovine ostavljene u javno dobro) Isa-bega Ishakovića - osnivača Sarajeva. Ova, prva sarajevska džamija, podignuta je prije 1462. godine, ali je izgorjela u požaru 1480. Na istom mjestu je 1566. izgrađena nova. Uz džamiju se nalazi i mezarje, a pretpostavlja se da je tu ukopan i sam Isa-beg Ishaković. Odmah pored Careve džamije podignut je hamam (javno kupatilo), a i biblioteka na čijem je mjestu napravljena nova zgrada, kako bi u nju 1935. bila smještena Gazi Husrev-begova biblioteka, koja sa preko 10.000 vrijednih rukopisa ima internacionalni značaj.
...a vrlo blizu i franjevački samostan.
Odlukom bana Stjepana II Kotromanića iz 1340. godine omogućena je široka sloboda djelovanja franjevačkog reda u Bosni. Posvećene sljedbenike čuvenog Franje Asiškog, osim vrsne organizacije i obrazovanja, karakterizirala je i velika širina pogleda. Iako u srednjem vijeku na području današnjeg Sarajeva nije registrirano materijalno naslijeđe franjevaca, u samoj okolici su nicali najvažniji franjevački centri, poput onih u Visokom, Lašvi, Kraljevoj Sutjesci i Olovu. Crkva svetog Ante Padovanskog i Franjevački samostan svetog Ante danas su simbol prisustva franjevaca u Sarajevu.
Sarajevo-x.com u serijama objavljuje fotopriču iz monografije "Sarajevo – moj grad, mjesto susreta'. Autor knjige je Jasminko Halilović, a koautori su Nihad Kreševljaković, Zijah Gafić, Haris Čalkić, Anida Krečo i Milomir Kovačević. Priča o Sarajevu je ispričana nizvodno, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta. Sljedeći dio čitajte u četvrtak. Luksuzna dvojezična monografija objavljena je u organizaciji Udruženja Urban. Više informacija na
www.sarajevomycity.com. Preuzimanje fotografija ili teksta nije dozvoljeno bez saglasnosti autora.
