Kulturna baština
66

Zbirka od 2.500 djela: Zašto je važna digitalizacija slika provjerili smo u Historijskom muzeju BiH

E. Sk.
Foto: T. S./Klix.ba
(Foto: T. S./Klix.ba)
U Historijskom muzeju BiH već neko vrijeme izložena su djela najznačajnijih bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih umjetnika, koja se čuvaju u Zbirci umjetničkih djela Historijskog muzeja BiH.

Riječ je o zbirci koja čuva 2.500 djela 110 umjetnika, među kojima su i najeminentnija imena akademskih slikara i skulptora poput Voje Dimitrijevića, Ismeta Mujezinovića, Romana Petrovića, Ljupka Antunovića, Alije Kučukalića, Mersada Berbera...

Neka od tih djela danas su digitalizirana i izložena u Historijskom muzeju BiH. Zašto je važna digitalizacija, zašto su neke slike prvi put izložene nakon 50 godina te kako su se ranije štitile slike od propadanja kazali su nam Esad Hadžihasanović, muzejski fotograf, i Svjetlana Hadžirović, voditeljica Zbirke umjetničkih djela, koji su ekipu našeg portala dočekali u Historijskom muzeju.

"Na ovaj način neprocjenjiva umjetnička djela bit će dostupna svim građanima BiH koji nemaju priliku da ih vide u muzejskom ambijentu. Umjetnička djela bitan su dio kulturne baštine kroz koju se dobiva uvid u historiju čovječanstva, njegovih vrijednosti i vjerovanja. Ona mogu biti isključivo estetske vrijednosti ili mogu nositi dublju priču ili simboliku o nekom aspektu ljudske prošlosti. Kako god ih pojedinci promatrali, umjetnička su djela od iznimne važnosti za kulturu, ali i sklona lakšem i bržem propadanju od nekih drugih baštinskih predmeta", pojašnjava nam Hadžirović s kojom usput gledamo izložene slike.

Pažnju nam privlači slika porušenog Prozora u Drugom svjetskom ratu, koja je izložena prvi put nakon 50 godina.

"Iskoristio sam priliku kada su izložena djela koja nisu bila izložena pedeset i više godina da napravim digitalne fotografije koje do sada nismo imali. Godinama je prikupljan materijal za ovu zbirku. Inače radimo na digitalizaciji svih zbirki u muzeju, to je neopohodno", govori nam Hadžihasanović.

Doba informatizacije i web tehnologija u posljednja dva desetljeća učinili su umjetničku građu muzejskih, arhivskih i drugih kulturnih institucija vidljivijom i lakše dostupnom krajnjem korisniku, pojašnjavaju nam domaćini.

"Uz pomoć digitalizacije građe, umjetnička djela mogu se na inovativan, edukativan i zabavan način prezentirati zaljubljenicima u umjetnost, ali i privući one koji će to tek postati. Odlučili smo izložiti djela koja se ne mogu oštetiti, odnosno koja su zaštićena na određeni način, a ostale fotografije u zbirci ljudi uvijek mogu pogledati u toku radnog vremena. Posljednjih pet godina smo malo više aktivirali zbirku umjetničkih djela koja je bila u drugom planu, jer je umjetnost više vezana za umjetničku galeriju, međutim, u ovaj muzej su dolazile slike koje su bile vezane za Drugi svjetski rat i nama je bilo žao da to propada, da ljudi ne vide te slike", govori Hadžirović.

Za vrijeme rata, muzej je, dodaje, bio na prvoj liniji, palo je mnogo granata i geleri su oštetili dosta eksponata i slika.

"Nakon toga smo krenuli u jedan proces restauracije. S obzirom na to da muzej nema finansijskih sredstava, išli smo javnim pozivom i u tom projektu pomogle su nam brojne javne ličnosti, razne institucije, ambasade. Cilj nam je da ovu zbirku sačuvamo za buduće generacije", kaže Hadžirović.

Dok evociramo uspomene na vrijeme u kojem je sve bilo drugačije, Hadžirović nas uvodi u kancelariju i pokazuje nam kartone na kojima su stajale slike uz detaljne opise.

"Kada je osnovan muzej i kada se počelo raditi na ovoj zbirci, način da se zaštite slike bio je da je svaka slika fotografisana, zatim su napravljeni posebni kartoni na kojima je pisalo ime umjetnika, naziv djela, kad je nastalo djelo, dimenzije, inventarni broj...Kad nekome nešto treba, tako su se lakše pronalazila djela. To je bio starinski način. Danas smo počeli digitalizaciju djela, koja je važna", govori Hadžirović.

Digitalizacija je bitna zbog preventive i zaštite umjetničkih djela, zaposlenicima za pripreme budućih izložbi, ali i krajnjim korisnicima koji nisu u mogućnosti posjetiti muzej ili naći neki historijski dokument koji ih zanima.

"Osim toga, veoma je važno u slučaju krađe. Kod nas nema toliko krađa, ali u svijetu, krađe umjetnina su veoma popularne. Da biste prijavili krađu umjetnina, morate imati sve dokumentovano, sa svim mogućim detaljima. Ukoliko imate fotografiju u lošoj rezoluciji, interpol to neće uzeti u razmatranje", kaže Hadžirović.