Kultura
974

Zavirite u Muzej Franjevačkog samostana u Fojnici

Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Muzej Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici otvoren je danas u prisustvu brojnih zvanica iz društvenog i političkog života BiH.

Realizacija projekta izgradnje nove zgrade Muzeja i njenog unutarnjeg uređenja trajala je četrnaest godina, a značajna sredstva je osigurala Vlada Republike Hrvatske.

U samostanskom muzeju se čuva veliki broj predmeta koji svjedoče o bogatoj historiji i kulturnom naslijeđu fojničkoga kraja.

Predmeti su sakupljani i sačuvani dobrotom i znanjem franjevačkih svećenika koji su se generacijama brinuli ne samo o duhovnim potrebama nego i o materijalnim vrijednostima Fojničana.

U ovom muzeju se nalaze narodna nošnja i nakit, sprave za preradu tekstilnih vlakana, privredne alatke i pomagala, zanatske alatke i proizvodi, te brojni drugi predmeti koji ilustriraju svakodnevni život stanovnika Fojnice u 19. i 20. stoljeću.

Značajno mjesto unutar prostorija Muzeja pripada i kolekciji hladnog i vatrenog oružja u rasponu od prethistorijskog doba do kraja 19. stoljeća, kao i zbirci minerala i ruda, s obzirom na to da je Fojnica bila poznata kao rudarski kraj.

U sklopu muzeja nalazi se i samostanska biblioteka koja posjeduje trinaest inkunabula (knjige štampane do 1500. godine), kao i veliki broj knjiga teološkog, filozofskog, medicinskog, geografskog i prirodoslovnog sadržaja nastalih u periodu od 16. do 19. stoljeća.

Ovdje se čuvaju i brojne umjetničke slike, a neke su nastale u 18. i 19. stoljeću u Italiji i Dalmaciji.

Najpoznatiji dokument koji se čuva u ovom muzeju jeste Ahdnama napisana 28. maja 1463. godine, koja svjedoči o djelovanju bosanskih franjevaca u Fojnici nakon osmanskog osvajanja Bosne sredinom 15. stoljeća.

Fra Anđeo Zvizdović, poglavar Samostana je od od sultana Mehmeda II el Fatiha molio i dobio dozvolu za ostanak franjevaca u Bosni, povratak stanovništva koje je pobjeglo pred osmanskom vojskom i osiguranju osnovnih prava na život.

Bio je to temeljni dokument kojeg su franjevci koristili sve vrijeme osmanske vlasti prilikom zahtjeva za smanjivanje poreza, gradnju ili obnovu porušenih crkava.