„To je veliki šok za cijelu kulturnu javnost jer je muzej institucija koja deponuje sva blaga. Teško je predvidjeti bilo šta u ovakvoj situaciji, kako će baze podataka Zemaljskog muzeja funkcionirati, zbog čega se upravo otvara niz komplikovanih stvari“, smatra Brungs.
"Zatvaranje prve naučne institucije u BiH, Zemaljskog muzeja BiH, 'civilizacijski' je čin ljudi koji su doveli do toga. O tome ne trebamo govoriti samo kao o političkom činu jer onda pomjeramo stvar, a ona se odnosi na ono što je civilizacijska tekovina", rekla je za Agenciju FENA univerzitetska profesorica dr.sc. Senada Dizdar.
Ukoliko se baštinske institucije smatraju baštinskim tekovinama, ako je tu pohranjeno znanje naroda koji žive u BiH, kaže, kako onda uopće može doći u pitanje njihova opstojnost.
"Kada govorimo s političkog aspekta to uvijek može da ima konotaciju politizacije čitavog problema, ali ako to postavimo kao civilizacijski problem onda je zaista upitno ko ima hrabrost iz vodećih struktura zatvoriti jednu civilizacijsku ustanovu", kazala je Dizdar, dodajući da je Zemaljski muzej BiH ustanova koja predstavlja ogledalo naše duše.
Potaknuta jučerašnjim događajem predsjednica Asocijacije informacijskih stručnjaka bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM) Amra Rešidbegović naglasila je da su poslije zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH u državi sve vrijednosti pale.
"Otvoren je 1888. godine u pretprošlom stoljeću vremenom mraka zbog želje za razvojem i svjetlom, a zatvoren je 2012. godine nakon 124 godine života zbog želje za mrakom", istaknula je Rešidbegović.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
