Kultura
0

Za Pesah promocija novog izdanja sarajevske Hagade

FENA
Pesah je najveći jevrejski praznik koji se praznuje u spomen na oslobođenje Jevreja iz misirskog ropstva.

Jevreji Sarajeva ovaj praznik, koji počinje 19. aprila, uz tradicionalne običaje, obilježit će i izložbom "Jevrejskih autora" iz fundusa Jevrejske opštine koja se otvara večeras u Galeriji Novi hram, te promocijom novog izdanja "Sarajevske hagade" koja će se održati na prvi dan Pesaha 19.aprila u Narodnom pozorištu.

U hebrejskom jeziku Pesah se još naziva: Hag a-macot (praznik prijesnih, beskvasnih hljebova) jer je u vrijeme praznika izričito zabranjeno jelo s kvascem, pa čak i posjedovanje bilo čega kvasnog. Zeman Herutenu (u doslovnom prijevodu, praznik naše slobode, a u slobodnom prijevodu odgovara našem praznik slobode). Hag Haariv (praznik proljeća, zato što uvijek pada u proljeće. Po jevrejskom lunarnom kalendaru praznik počinje 15., a završava 22. nisana).

Pesah je jedan od tri hodočasna praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost, hodočaste u Jerusalem. U vrijeme postojanja hrama svaki punoljetni muškarac bio je obavezan doći u sveti grad.

Slavlje blagdana započinje večer prije prvog dana praznika (erev hag) večerom koja se zove Seder veče. Seder je hebrejska riječ koja znači red, a Seder večera je praznična, obredna večera, na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi drugi običaji obavljaju po strogo utvrđenom redu. I hrana se servira na "kearat seder", to je veliki tanjur na kojem je postavljeno sve što je potrebno za jelo tokom večere.

Kako je Pesah praznik koji se proslavlja u porodici, za vrijeme Seder večere svi ukućani se okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsjećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i na njihovo izbavljenje. U svim jevrejskim porodicama za trpezom tokom Seder večere ostavlja se jedno prazno mjesto i jedna čaša vina za proroka Eliju. Postoji vjerovanje da će se prorok Elija vratiti kao vjesnik dolaska Mojsije. Običaj je i da se za vrijeme večere vrata od kuće ostavljaju otvorena, kao znak dobrodošlice svakom dobronamjernom putniku-namjerniku. Seder počinje domaćinovim pozivom siromašnima da dođu i s njima podijele sve što ima na trpezi.

Čitanje Hagade je osnovni dio Sedera. Hagada opisuje događaje koji se odnose na praznik, hronološki iznoseći historiju dolaska izraelskih plemena u Misir, njihovo oslobađanje iz ropstva i objašnjava svrhu pashalne žrtve za vrijeme Drugog hrama. Ona govori i o upotrebi beskvasnog hljeba (macesa), gorkih trava (maror), i ostalog jela koje se nalazi na trpezi. U njoj su sadržani odlomci iz Biblije, Midraša, stare legende i anegdote, molitve i pjesme zahvalnice, a završava se popularnom pjesmom "Had gadja".