FOTO / Vodimo vas u Vils, Pionirsku dolinu i na Grbavicu

Iza muzeja je Vilsonovo šetalište, za raju...

Vilsonovo šetalište spada u red onih rijetkih tihih mjesta u centru velikih gradova. Vjerovatno je to prvi razlog zašto je toliko omiljeno među Sarajlijama. Blizina nekih srednjih škola učinila je da Vils zavole mladi – zbog bježanja sa časova i prvih ljubavi. Navečer je šetalište zatvoreno za saobraćaj, što daje priliku roditeljima da s djecom izađu u šetnju, ali i biciklistima, rolerima i drugima, za koje u gradu nema dovoljno uređenih površina.

...i za zaljubljene.

Osim Vilsonovog šetališta, jedno od takvih mjesta je i izuzetno drag, ali skroman, sarajevski zoološki park Pionirska dolina. Osim što djeca u njemu uče o životinjama, mnoga su upravo u Pionirskoj obradovala svoje roditelje prvim koracima, ili prvom uspješnom vožnjom bicikla.

Poslije Marindvora je Grbavica...

Grbavica je ime dobila po Mehmed-begu Mehmedpašiću Grbavici, članu ugledne porodice koja se nastanila u Sarajevu početkom 18. stoljeća. Od nekadašnje grbavičke livade zelen je ostao samo fudbalski teren na stadionu. Ostatak je ispunjen zbijenim zgradama, a ovo naselje nažalost je jedan od lošijih primjera socijalističkog urbanizma. I pored toga, dio grada koji je proslavljen zahvaljujući Nogometnom klubu Željezničar i danas spada među atraktivne sarajevske lokacije.

...jedno od najpoznatijih sarajevskih naselja.

Naselje je 1992. godine okupirano, a dio stanovnika uspio je pobjeći na drugu stranu rijeke. Postali su izbjeglice u svom gradu i sanjali su o povratku domovima. Oni koji su ostali, bili su izloženi svakodnevnom teroru, a mnogi i razdvojeni od članova porodice koji su uspjeli prijeći na slobodnu stranu. Ostat će upamćena kolona građana koja 19. marta 1996. preko mosta napokon korača prema svojim domovima…

Lijep pogled pruža se sa Jevrejskoga groblja...

Staro Jevrejsko groblje u Sarajevu drugo je po veličini u Evropi, te poslije praškog jevrejskoga groblja predstavlja najvredniji memorijalni kompleks ove vrste na Starom kontinentu. Hodajući ovim grobljem, imate osjećaj da šetate kroz cjelokupnu historiju sarajevskih Jevreja od sredine 16 st. pa sve do 1965. godine, kada se ono prestalo koristiti. Do 1953. godine na ovom groblju su isključivo pokopavani Jevreji sefardi, kada su ovdje preneseni posmrtni ostaci Jevreja aškenaza sa groblja na Koševu. U jednom dijelu groblja nalazi se i grobnica oštećenih svetih knjiga, prema kojima se Jevreji ophode kao prema ljudima.

Sa ovog mjesta, koje ni nacisti nisu oskrnavili, započeo je agresorski napad na grad Sarajevo. S obzirom da je groblje postalo prva linija fronta, kompletan prostor je bio miniran sve do 1998. godine.