VKBI uručio Rječnik bosanskog jezika medijima, istaknuta važnost očuvanja i standardizacije

O značaju samog projekta i njegove metodologije govorio je član Savjeta VKBI za bosanski jezik i književnost Haris Ćatović, koji je jedan od autora rječnika.

"Rad sam po sebi ne može donijeti ništa novo u smislu inoviranja metodološkog postupka. Uzima se matrica koju je uspostavio profesor Dževad Jahić i isključivo po njegovoj metodologiji se radi. Ono što je važno kazati jeste da je to zaista kompleksan posao, jer podrazumijeva više nivoa obrade određene riječi po jezičkim strukturama", naveo je Ćatović.

On pojašnjava da izrada riječnika podrazumijeva pažljivu selekciju leksike, detaljan gramatički opis, uključujući deklinacijske i konjugacijske paradigme, kao i akcentuaciju svakog oblika.

"Svaki oblik u gramatičkom opisu je akcentiran, što je na neki način sugeriranje ortoepske norme, iako ona još uvijek nije u potpunosti zaokružena. Nakon toga slijedi semantički opis, odnosno definicije značenja i načina upotrebe riječi, a potom i ono što je najvažnije, potvrda kroz jezičku građu. Ta građa obuhvata širok raspon izvora, od djela iz 15. i 16. stoljeća, usmene književnosti poput sevdalinki i narodnih balada, pa sve do savremenih autora", kazao je.

Ćatović ističe da je osnovni cilj rječnika prikazati bogatstvo bosanskog jezika kroz različite stilove i nivoe njegove upotrebe.

"Jezik je od neprocjenjive važnosti za jedan narod i nikada ne može biti precijenjen. Rječnik je njegova kruna, jer kroz njega vidimo tragove prošlih generacija i kontinuitet trajanja. Narod koji želi biti kulturna zajednica mora voditi računa o svom jeziku kao ključnom identitetskom pitanju", naglasio je.

Govoreći o stanju jezika u savremenom društvu, posebno u medijima, Ćatović upozorava na sve prisutniji utjecaj stranih izraza.

"Može se kazati da vlada određeni hibridni jezik u medijima. Preplavljeni smo riječima koje nisu slavenskog porijekla, što je donekle i posljedica vremena, ali je potrebna mjera. Ako postoji domaća leksika koja može parirati stranoj, trebamo je koristiti. U suprotnom pokazujemo neodgovoran odnos prema vlastitom jeziku i identitetu", rekao je.

Posebno je istaknuo ulogu medija u očuvanju jezičke norme.

"Mediji imaju ogromnu komunikacijsku moć i njihova riječ najbrže dolazi do građana. Upravo zbog toga imaju i profesionalnu odgovornost da vode računa o jeziku. Pravopis i rječnik su osnovni alati svakog novinara i od toga se ne bi smjelo odstupati", poručio je Ćatović.

Generalni sekretar VKBI Emir Zlatar naglašava da je riječ o projektu koji nadilazi uobičajene naučne okvire.

"Inače, ovakvi projekti se rade jednom u historiji jednoga naroda i onda se samo dopunjavaju. Mi smo imali tu sreću da je u našem vremenu živio profesor Jahić, koji je s manjim krugom saradnika započeo ovaj posao. Do 2024. godine objavljeno je 11 tomova, a ono što je važno jeste da ćemo u saradnji s Institutom za jezik nastaviti ovaj projekat", kazao je Zlatar.

Dodaje da je rječnik i svojevrsni odgovor na osporavanja bosanskog jezika.

"Ovo je odgovor i onima koji su govorili da bosanski jezik ne postoji. U samom rječniku vidjet će se bogatstvo jezika, a upravo zbog toga smo odlučili da ga podijelimo medijima kako bi bio u aktivnoj upotrebi. Dok god nije dostupan onima koji ga koriste, ostaje samo kao publikacija. Na ovaj način bosanski jezik dobija novu dimenziju u svojoj primjeni", naglasio je Zlatar.

Iz VKBI navode da će tomovi Rječnika bosanskog jezika biti uručeni i drugim relevantnim predstavnicima medija, uz očekivanje da će postati svakodnevni alat u redakcijama i doprinijeti većoj standardizaciji i afirmaciji bosanskog jezika u javnom prostoru.