Istinita priča
0

Vasvija Fajtović – nova bosanska heroina

Sarajevo-x.com
Grad Novi, u Michiganu, SAD
Grad Novi, u Michiganu, SAD
Nakon što smo nedavno objavili priču o tome kako su navodno Bosanka i Francuz osnovali i imenovali grad u Americi pod nazivom Novi, stiglo nam je dosta reakcija. Jedna od njih potvrđuje priču o bosansko-francuskoj ljubavi na razmeđu francuskog i turskog carstva, ali detalji o osnivanju grada historijski su još nejasni. Da li iza svega stoji ipak jedna velika historijska priča?

Piše: Asim Bešlija

Faruk Bogučanin porijeklom je iz Bosne i Hercegovine a već godinama živi u Chicagu, savezna država Illinois. Po zanimanju, gdin Bogučanin je viši arhitekt za mrežne tehnologije a prema hobiju, strastveni historičar. Tako je ovaj Bosanac, baveći se ranim useljavanjem u Sjevernu Ameriku u periodu prije Drugog svjetskog rata došao do jedne zanimljive priče. 2002. godine prijatelj Nermin Ahmetspahić, inače nekadašnji Novljanin, ispričao mu je priču koja je predanje porodice Fajtović ali koja o toj priči nema nikakvih materijalnih dokaza. Ta priča odnosi se na Vasviju Fajtović, ženu koja je početkom 19. stoljeća iz Bosanskog Novog pobjegla sa vojnikom Napoleonove Francuske, nakon velike ljubavne veze, i otišla u Ameriku gdje sa svojim mužem osnovala grad, barem po imenu sličan onom iz kojeg je pobjegla. Novi – taj grad smješten je u državi Michigan, a danas je na širem području grada Detroita. Ovo predanje, prema istraživanju gdina Bogučanina, po svemu sudeći je istinito iako još nisu otkriveni historijski dokazi da su Vasvija i njen muž Francuz uistinu dali ime jednom gradu u svojoj novoj domovini.

Nova bosanska heroina?

Istražujući ovaj interesantni slučaj tokom šest godina, gdin Bogučanin je došao do potvrde određenih podataka koji ovo predanje pretvaraju u stvarnu historijsku priču. Naime, kontaktirajući sa raznim izvorima, između ostalog i profesorom Antom Milinovićem, nekadašnjim kustosom muzeja u Bosanskom Novom, on je saznao da je Vasvija Fajtović uistinu postojala i da se ova priča odvija negdje 1811. ili 1812. godine. Vasvija, djevojka iz begovske porodice zaljubila se u vojnika Napoleonove Francuske Jeana Fortya ili Fortiera. Francuska je te 1809. godine bila zauzela zapadni dio Balkana. Vojnik je bio, međutim, na drugoj strani, u Dvoru na Uni, pa kako su bili na suprotnim stranama, tako je i njihova ljubavna veza bila pomalo nemoguća, opasna. Stoga se oni odlučuju na bijeg i preko Sinja, putuju za Ameriku. Stigavši u Ameriku, oni mijenjaju prezime u Fayton. Priča je dalje nejasna; ne zna se jesu li i kakvu ulogu imali u osnivanju i imenovanju onoga što je danas grad Novi u državi Michigan.

Potomci Vasvije i Jeana

Gdin Bogučanin je pokušao istražiti da li među Faytonima koji danas naseljavaju Michigan, postoji ijedan izdanak ovog bosansko-francuskog para, ali je došao do toga da su Faytoni došli uglavnom iz Holandije. Za ovu priču oni nikad nisu čuli. No, Bogučanin kaže da se priča za sada ne podudara ni sa onim dijelom ko je imenovao Novi. Podaci i dokumenti govore da je to uradila gđa Marion Haines, žena dr. Emerya, jednog od osnivača grada Novog, a njih oboje su rođeni u Americi.

Istraživanje je gdina Bogučanina ponovo vratilo u Bosnu gdje i danas navodno postoje dokumenti, ponajprije pismo jednog Bosanskog Hrvata iz Michigana napisano 1930. godine Ibrahimu Fajtoviću u Novi. Uz pismo su navodno poslani i isječci iz američkih novina koji svjedoče o potomcima Jeana i Vasvije, ponajprije jednoj ženskoj osobi koja je bila kćerka, unuka ili praunuka koja jeste bila prva savezna sutkinja koja je nekoga osudila na smrt električnom stolicom na području Amerike. Istraživanje je pokazalo da se radi o Florence Elynwood Allen, kćerki bivšeg senatora Clarenca Emira Allena koji je rođen na granici Pennsylvanie i Ohia, što je par stotina kilometara od Novog. Ovdje je interesantno da je senatorovo srednje ime EMIR ali da je i jedan njegov sin nosio takvo ime. Da li tu postoji veza sa Bosnom, još uvijek nije otkriveno.

Iako bi se moglo raditi o uistinu velikoj priči i novoj bosanskoj heroini na tlu Amerike, do sada nije bilo ozbiljnih pokušaja da se ovaj slučaj istraži. Prema kazivanju gdina Bogučanina književnu obradu cijelog slučaja je napravio novinar iz Bihaća Asim Budimlić napisavši negdje u periodu 1968-1970 priču u hrvatskoj Areni pod nazivom 'Francuski Romeo i bosanska Julija'. Budimlić je preminuo a sva njegova arhiva je ostala tokom rata na Grbavici gdje je i spaljena.

Gdin Bogučanin nastavlja se baviti ovim slučajem po kojem još uvijek leži historijska prašina i koji čeka nove kockice za slaganje slike o potencijalno velikom otkriću. On je inače i član autorskog tima koji je pripremio i objavio knjigu '100 godina Bošnjaka u Americi', gdje se došlo do traga da su četiri Bošnjaka poginula pri spektakularnom potonuću broda Titanik 1912. godine.