Izet Handžić je ostavio više od hiljadu prikaza kulturnih događaja, razasutnih po uglednim časopisima za kulturu, ali i po mnogim dnevnim novinama.
Posljednje dvije decenije pratio je ponajviše tuzlansku kulturnu scenu, iako je u godinama prije rata svojim radovima obuhvatao i kulturnu zbilju Brčkog, Bijeljine, Zvornika i drugih sredina u sjeveroistočnoj Bosni.
Posljednjih godina postojala je inicijativa da se Handžićevo kritičarsko djelo objedini u zasebnoj monografiji, što bi bila svojevrsna hronika kulturnih zbivanja u rasponu od bezmalo pola stoljeća.
Bio je saradnik mnogih kulturnih ustanova, u kojima je otvarao izložbe i pisao prigodna slova u povodu različitih kulturnih događaja, mnogih izdavačkih kuća, ali nije bio formalni član nijednog od tih kolekitiva.
Zbog toga je odlazak Izeta Handžića prošao bez komemoracije na kojoj bi se javnost prisjetila bogatog opusa ovog, po mišljenju mnogih, najplodnijeg hroničara kulture u svjeveroistočnoj Bosni.
Djelo Izeta Handžića zaslužuje da bude sakupljeno i istraživano jer se na taj način ponajbolje može pratiti kulturni život tuzlanskoga kraja proteklih decenija.
Tuzlanske institucije kulture, ali i mnogi umjetnici o kojima je pisao, sigurno je da osjećaju potrebu da odaju počast uglednom kritičaru koji je s mnogo ljubavi i pažnje pratio i afirmirao kulturne događaje i kreativna postignuća umjetnika u sjeveroistočnoj Bosni.
Dženaza je zakazana za danas u 17 sati na mezarju Ivici u Brčkom.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
