|

Umjetnici u Historijskom muzeju pokazali zašto treba čuvati socijalizam od zaborava

Umjetnici u Historijskom muzeju pokazali zašto treba čuvati socijalizam od zaborava
140
L. K.
10.10.2019. u 21:31
32
komentara
140

dijeljenja
1/25 Foto: T.S./Klix.ba
2/25 Foto: T.S./Klix.ba
3/25 Foto: T.S./Klix.ba
4/25 Foto: T.S./Klix.ba
5/25 Foto: T.S./Klix.ba
6/25 Kutak sa mozaikom slika umjetnice Smirne Kulenović (Foto: T.S./Klix.ba)
7/25 Igra memorije umjetnice Andree Mirnić (Foto: T.S./Klix.ba)
8/25 Zid portreta Josipa Broza Tita (Foto: T.S./Klix.ba)
9/25 Smirna Kulenović - mozaik sa 100 slika (Foto: T.S./Klix.ba)
10/25 Dženan Hadžihasanović sa suprugom (Foto: T.S./Klix.ba)
11/25 Foto: T.S./Klix.ba
12/25 Foto: T.S./Klix.ba
13/25 Foto: T.S./Klix.ba
14/25 Foto: T.S./Klix.ba
15/25 Foto: T.S./Klix.ba
16/25 Foto: T.S./Klix.ba
17/25 Foto: T.S./Klix.ba
18/25 Foto: T.S./Klix.ba
19/25 Foto: T.S./Klix.ba
20/25 Foto: T.S./Klix.ba
21/25 Foto: T.S./Klix.ba
22/25 Foto: T.S./Klix.ba
23/25 Foto: T.S./Klix.ba
24/25 Smirna Kulenović (Foto: T.S./Klix.ba)
25/25 Foto: T.S./Klix.ba
Zajednički projekt Historijskog muzeja BiH, Kings koledža i Univerziteta za umjetnost u Londonu, pozvao je umjetnike da reaguju na socijalističku kolekciju. Pet mladih umjetnika kreiralo je djela koja će pomoći u podizanju svijesti o ovoj skoro zaboravljenoj, ali veoma važnoj kolekciji koja govori o nekom drugom vremenu i sistemu.
Samim ulaskom u prostor Historijskog muzeja BiH, posjetilac se suočava sa prvim pitanjem oko kojeg se ustvari vrti cijela izložba - šta se zapravo dogodilo sa bratstvom i jedinstvom? Šta ostaje od socijalizma i svega što je stvoreno u tom periodu?

Umjetnici Meliha Teparić, Dženan Hadžihasanović, Smirna Kulenović, Andrea Mirnić i Milena Michalski kreirali su pet djela koja su pozicionirana u različitim dijelovima prostorije. Svaki od njih šalje istu poruku na različit način te uspješno dopire do svijesti posmatrača govoreći mu o važnosti ovog djelića historije i upozoravajući ga zašto ovakvo nešto ne treba prepustiti zaboravu.

"I poslije Tita - Tito!", naziv je djela koje potpisuje Smirna Kulenović. Ona je prikupila nekolicinu komentara sa regionalnih portala i u kombinaciji sa artificijelnom inteligencijom AttnGAN, neuronskom mrežom treniranom na milionima slika kreirala mozaik koji je sastavljen od 100 slika malog formata. Svaka slika je bazirana na komentarima korisnika regionalnih portala koji se tiču trenutnih lidera i načina na koji ih ljudi zamišljaju.

"Budući da smo mi umjetnici bili pozvani da reagujemo na jedan dio jugoslovenske kolekcije, ja sam odlučila reagovati na galeriju Josipa Broza Tita. Njega na tim fotografijama uvijek vidimo iz iste perspektive, istog ugla... a sve to mnogo govori o periodu u kojem su slike nastale. Moje djelo je jedan savremeni portret koji prikazuje kako ljudi danas vide političare koji su na vlasti u sadašnjem demokratskom sistemu. Ovo je kolektivna svijest, kolektivna imaginacija - sve ono što je nastalo poslije Tita", objašnjava Kulenović.

Dodaje kako se u mozaiku od stotinu fotografija može vidjeti nestajanje socijalizma, kao i sve manje tragova Tita. Ne samo da se tragovi socijalizma gube, kaže, nego se gubi kompletan smisao življenja kojeg je bilo mnogo više u Jugoslaviji, kada su ljudi bili sretni u državi u kojoj su živjeli.

"Način na koji mi danas vidimo političare i generalno vlast danas je skroz drugačiji. Gubimo ljubav, smisao i želju za ostankom u državi u kojoj živimo", zaključila je.

Samo nekoliko koraka dalje od Smirninog kutka nalazi se mali sto na kojem je izložena igra memorije. Nosi naziv "Portreti Tita Bugojno '77". Kreirala ju je Andrea Mirnić, umjetnica koja je svoju inspiraciju našla na zidu prezasićenom portretima Tita. Cijela ta galerija njegovih portreta zapravo je kreirana 1977. godine kada je pozirao ispred 14 umjetnika, povezanih sa zadatkom da po određenim upustvima predstave Titov lik. Iz svega toga rodilo se mnoštvo portreta, skulptura i crteža koji su identični.

"Iako se svakodnevno susrećemo s likom Tita, zaboravili smo na umjetnike koji su kreirali sve te portrete na koje tako često nailazimo. Kroz ovu društvenu igru koju mogu igrati sve generacije ljudi mogu upoznati sve te umjetnike koji su kreirali Titov lik na neki način. Kroz igru memorije sam željela oživjeti tj. udahnuti novi život ovim djelima. Sve ovo će se kretati i van granica muzeja", ističe Mirnić.

Sva ova djela koja su trenutno izložena u muzeju i koja su joj poslužila kao inspiracija će uskoro biti vraćena u depo muzeja, te je pitanje kada će ponovo ugledati svjetlo dana, ističe umjetnica.

"Upravo zato je važno da imamo ovakvu igricu koja će širiti znanje po svijetu. Uz ove igrice će najvjerovatnije ići i knjiga koja će govoriti više o umjetnicima i umjetničkoj koloniji iz 1977. godine", kaže Mirnić.

Naposljetku, prilazimo djelu Dženana Hadžihasanovića. Na dva platna koja su jedan od drugog odvojena tek nekoliko centimetara možemo primjetiti dva identična prizora. Posjetioci izložbe zamišljeno posmatraju prikaz "Blank Title", a umjetnik im detaljno objašnjava o čemu je riječ.

"Na jednoj strani imamo crtež protestanata Frane Delallea, na drugoj je moj crtež na kojem su uklonjeni geografski i historijski kontekst pozivajući tako posmatrača da se uključi i ispuni taj prazni prostor svojim mišljenjem. Praznina nije jednostavno izostanak kritike, ona jednostavno poziva na razmišljanje o kontekstu u koji danas stavljamo historiju i naslijeđe, kako individualno, tako i kao društvo", priča Hadžihasanović.

Iz te historije smo, kaže umjetnik, potekli. Naslijeđe će uvijek biti dio nas, željeli mi to ili ne, ali ostaje pitanje: šta se dešava sa historijskim kontekstom danas, šta je istina, a šta manipulacija masama?

"Nadam se da ću ovime otvoriti neku diskusiju, da promislimo da li ćemo učiti ponovo na istim greškama. Kako bi jedan moj prijatelj rekao 'Englezi uče na Oxfordu, a majmuni na greškama'. Mi se suočavamo sa jednim te istim problemima, još uvijek smo u nekoj tranziciji iz jednog u drugi, treći sistem i tako dalje", ističe.

Priču zaključuje kazavši kako se ne može reći da imamo organizovano društvo. Ovo je, kaže Hadžihasanović, neko preispitivanje bjelina, praznina a potreban je slobodan prostor da se razmisli kako ćemo i šta dalje kao društvo u budućnosti.
Prijavi grešku


Komentari (32)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...