Napomenuli su ih je da prošlo 20 godina od osmišljavanja idejnog rješenja za gradnju ove dvorane na Marijin Dvoru. Istakli su da je to bio, kako su saopćili, jedinstven međunarodni konkurs raspisan na temelju ugovora i izabrane lokacije, upisane u regulacioni plan, između Rima i Kantona Sarajevo. Obrazložili su koliko je ovaj projekat kulturno i arhitektonski značajan.
"Generacije sjajnih umjetnika i izuzetnih talenata, ali i sarajevska publika, odlukom međunarodnog žirija kojim je predsjedavala slavna Zaha Hadid (arhitektica, op. a.), dobili su obećanje i nadu da će svirati i slušati muziku u koncertnoj dvorani u Sarajevu", naglasili su u Udruženju kreativne i kulturne industrije.
Podržali su otvoreno pismo sekretara međunarodnog žirija, profesora na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Nihada Čengića upućeno Mandiću, Karić, Forti i spomenutim kantonalnim zavodima.
"Pozivamo sve institucije da pažljivo pročitaju informacije građanske inicijative uglednih arhitekata, koja je otvorila pitanja odgovornosti za ostvarivanje ovog strateškog kulturnog projekta koji se nalazi u svim razvojnim planovima Sarajeva", dodaju.
Značaj ulaganja u kulturu
Kako su ocijenili, vrijeme je da se transparentno saopći javnosti plan aktivnosti za realizaciju čiji je nosilac Kanton Sarajevo i da se prostor od 2.000 kvadratnih metara koji je otkupljen za gradnju i formalno udruži s raspoloživim prostorom općine Centar te ne koristi u bilo koje druge svrhe.
"Vrijeme ja da se Sarajevo konačno ponovo okrene svojoj gradnji i kreativnoj obnovi kao jedna od prestižnih evropskih kulturnih prijestolnica. Ne smijemo dozvoliti da i sami zaboravljamo da smo nosioci unikatnih civilizacijskih vrijednosti. Vrijeme je da se u fokus stave kreativne industrije čije će pokretanje u jedinstvenom smislu doprinijeti sveobuhvatnom razvoju obrazovanja, umjetnosti i kulture, a koje ostaju generacijama koje stvaraju umjetničku scenu i zaslužuju vrhunske uslove za svoj rad, gradnju talenata i uspostavljanju novih vještina i stvaralaštvo koje će omogućiti afirmaciju Sarajeva i Bosne i Hercegovine u svijetu", potcrtali su.
U Udruženju kreativne i kulturne industrije su i obrazložili koliki je značaj ulaganja u kulturu.
"Ulaganja kojima se podržavaju kreativni i kulturni sektori, kulturne usluge i mjesta kulturne baštine finansiraju se iz ciljne politike Evropske unije pod uslovom da se tim ciljevima doprinosi specifičnim ciljevima programa, fondacija, strategija isl. obuhvaćena područjem djelovanja Evropskog fonda za regionalni razvoj. Činjenica da se u Sarajevo još uvijek nije počelo s konkretnim koracima koji su nužni za jedan ovako glomazan projekat govori mnogo toga.", konstatovali su.
Potencijalne mogućnosti finansiranja projekta
U nastavku su se osvrnuli na mogućnosti finansiranja gradnje ove građevine.
"Jedan od posebnih fokusa i prioriteta institucija na svim nivoima vlasti bi trebalo biti ulaganje u mlade. Evropski ciljevi za mlade pružaju viziju Evropi, a samim tim i Bosni i Hercegovini. Zajedničke odredbe o Evropskom fondu za regionalni razvoj, Evropskom socijalnom fondu Plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju, Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju značajno će doprinijeti budućnosti Bosne i Hercegovine u slučaju da iskoristimo okolnosti koje doprinose pronalaženju svih novčanih sredstava za koncertnu dvoranu", naveli su.
Predložili su nadležnima da, kako su istakli, hitno i zajednički počnu procese realizacije i komunikacije s EU s ciljem jasnog i realnog kreiranja akcionog plana i konačnom realizacijom planiranog projekta.
"Koncertna dvorana u Sarajevu je idealan projekat s kojim Sarajevo i Bosna i Hercegovina može postati ponovnim centrom pozitivnih inovacija, koji obuhvaća doslovno sve potrebne razvojne elemente počevši od kreativnog razmišljanja, poticanja na izvrsnost, ulaganje u održivu i samoodrživu budućnost, opremanje koncertne dvorane kompleksnim najsavremenijim tehnologijama i tehnologijama budućnosti, razvoj talenata i još mnogo toga, a možda je i najvrednije od svega što za daleku budućnost i ljude budućnosti ostavljamo hibridni multifunkcionalni koncept jedne kulturne i po mnogim elementima i izuzetno kreativne ustanove za sve građane i Sarajeva, Bosne i Hercegovine i svijeta, a umjetnost još jednom pokazuje i dokazuje civilizacijsku pokretačku snagu", saopćili su iz Udruženja kreativne i kulturne industrije.
Pitanje zgrade Centralne banke
Podsjećamo, sredinom oktobra prošle godine načelnik Srđan Mandić je izjavio da postoji mogućnost da na dijelu zemljišta, ranije namijenjenog za gradnju koncertne dvorane, bude izgrađena zgrada Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH). Ranije je građevina CB BiH trebala biti napravljena u parku Hastahana, čemu se protivi dio građana.
Mandić je obećao da će se razmotriti mogućnost gradnje i koncertne dvorane i zgrade banke. Međutim, dio arhitekata insistira da tu bude isključivo koncertna dvorana.
