Simpoziju je prisustvovao ministar kulture i sporta Federacije BiH Salmir Kaplan, predsjednik DHK Božidar Petrač i predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske "Preporod", Senad Nanić.
Božidar Petrač u uvodnom je predavanju iznio najvažnije biografske podatke o Enveru Čolakoviću, Bošnjaku rođenom u Mađarskoj, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo je u Hrvatskoj. Petrač je naglasio potrebu pravilnog vrednovanja Čolakovićeve književne ostavštine spomenuvši zahtjev da se ulica u Zagrebu nazove njegovim imenom.
Federalni ministar Kaplan izrazio je zadovoljstvo zbog održavanja ovoga simpozija.
"Kao ministra kulture izrazito me veseli svaka svrsishodna i kvalitetna saradnja bošnjačkih kulturnih udruženja u dijaspori i temeljne kulturne institucije Republike Hrvatske, kakvo je nesumnjivo Društvo hrvatskih književnika“, rekao je Kaplan izrazivši pritom zadovoljstvo zbog dobre saradnje ministarstava kulture RH i FBiH.
Enver Čolaković je primljen u bosanskohercegovačku, bošnjačku, hrvatsku ali i mađarsku književnost, a za njegov roman Legenda o Ali-paši književni historičari utvrdili su da je jedan od ponajboljih domaćih romana objavljenih u vrijeme Drugog svjetskog rata.
Čolaković je iza sebe ostavio više od 400 bibliografskih jedinica, a najveći dio njegove ostavštine još nije objavljen. Pisac je u rukopisu ostavio pet romana, nekoliko zbirki novela i pripovijedaka, brojne knjige poezije i prijevoda te dnevnike. Svi Čolakovićevi rukopisi nalaze se u kanadskoj provinciji Ontario u posjedu njegove porodice.
Naučni simpozij pod nazivom "Trajni književni znamen Envera Čolakovića" organizirali su Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske "Preporod" DHK i Bosansko filološko društvo iz Sarajeva, a medijski pokrovitelj, časopis "Behar", sve će radove sudionika ovoga simpozija objaviti u svojem narednom tematskom izdanju.
U pauzi sve sudionike simpozija primit će gradonačelnik Zagreba Milan Bandić u gornjogradskoj palači Dverce.