Udruženje reditelja BiH stalo uz Pašovića i osudilo Magodu: Umjetnici ne smiju biti meta političkih prijetnji

Reakcija Udruženja uslijedila je nakon javnog spora Magode i Pašovića, a u saopćenju se upozorava na rastući pritisak političara na umjetnike.

"Udruženje reditelja i rediteljica Bosne i Hercegovine (URiR) smatra nedopustivim da se umjetnicima i umjetnicama u javnom prostoru prijeti, da ih se javno proziva i diskredituje, te da je posebno neprihvatljivo kada takav govor dolazi od političara, ljudi koji obnašanjem javnih funkcija preuzimaju odgovornost za izgovorenu riječ, za kvalitet javnog dijaloga i za društvenu klimu koju svojim nastupima stvaraju", navodi se u saopćenju.

Kao vrhunac takvog pristupa navode nedavni istup Magode, tvrdeći da je pokušao dugogodišnju uspješnu karijeru Harisa Pašovića svesti na trošak, lekcije o javnom finansiranju i prepričavanje privatnih razgovora. Magoda je prošle sedmice javno odgovorio Pašoviću i uputio mu niz kritika.

"Ovakvi postupci neće izbrisati karijeru i dosadašnja dostignuća naših umjetnika, ali će stvoriti slabije društvo u pokušaju da obezglavi svoj kulturni identitet", poručuju iz Udruženja.

U nastavku su naveli da posebno zabrinjava "tendencija u kojoj se umjetnici i kulturni radnici predstavljaju kao društveni teret, a njihov profesionalni rad kao nezaslužena privilegija".

"Umjetnici imaju pravo na kritiku, kao i svi drugi koji djeluju u javnom prostoru. Javna sredstva podrazumijevaju odgovornost, a profesionalni integritet podrazumijeva spremnost na argumentovanu raspravu. Ali kritika mora počivati na činjenicama, a ne na prijetnjama; na provjerljivim podacima, a ne na insinuacijama; na odgovornosti, a ne na političkom zastrašivanju", navode iz URiR-a.

Udruženje poziva političke predstavnike "da prestanu koristiti umjetnike kao mete za prikupljanje jeftinih političkih poena, da se suzdrže od prijetnji i diskvalifikacija te da odgovornost za javni novac pokažu ozbiljnim, transparentnim i argumentovanim djelovanjem".

"Ako postoji sumnja u zakonitost trošenja sredstava, postoje institucije, procedure i mehanizmi kontrole. Ako postoji potreba za većim stepenom transparentnosti, podaci moraju biti dostupni i objašnjeni. Ali stvaranje atmosfere sumnje, neprijateljstva i lova na vještice nije ni transparentnost ni odgovornost", dodaju.

Sve koji kreiraju kulturnu politiku pozivaju da se ovom temom bave ozbiljnim i činjeničnim pristupom, počevši od iskustava zemalja regiona.

"Kultura nije neprijatelj građana. Umjetnici nisu privilegovana kasta. Oni su dio ovog društva, njegovi prijatelji i kritičari, svjedoci i stvaratelji njegovih najvažnijih duhovnih vrijednosti. Društvo koje dopušta da se umjetnike javno zastrašuje i ponižava ne štiti javni interes, nego slabi vlastite demokratske temelje", zaključuje se u saopćenju.