U zeničkoj biblioteci noć posvećena Rumiju: Neprikosnoveni pjesnik koji je pronašao put do naših duša
Plesati s Pjesnikom, naziv je večerašnjeg događaja koji je održan u sklopu manifestacije Zeničko proljeće, a na kojoj su najiskrenije emocije ljubavi pronašle pravi put do srca prisutnih.
Ideja za večerašnjim događajem je potekla tokom izrade pjesničkog rukopisa Željka Grahovca u kojem jedan od dva ciklusa nosi naziv “Plesati s pjesnicima”.
"Odlučio sam u svoje stihove ubacivati citate drugih autora i onda im posvetim tu pjesmu. To je moj dijalog s njima. Rumi je autor iznad svih autora, čovjek koji je svoj ovozemaljski život završio prije 746 godina, a svaki njegov stih izgleda kao da je jučer napisan. Ovo je bilo posebno zadovoljstvo, iskušenje i čast. Sretan sam što sam uspio sklopiti pet velikih pjesama koje su Rumijeve teme i poticaji koje mi je on dao", kazao je Grahovac te dodao da su njegovi stihovi, globalno gledano, beskrajan izvor inspiracije i predmet interesovanja.
Musić je u razgovoru za Klix.ba, iako su mnogi ga tako okarkaterisali, kazao da nije najbolji poznavalac Mesnevije, već osoba koja se već 23 godine nalazi u duhovnoj sferi kojoj se posvetio kako bi razumio Mesneviju, remek djela klasične perzijske, islamske, pa i istočne književnosti.
Ističe kako je mnogo pjesnika kao što je Rumi, ali da je on pronašao najjednostavniji put da dođe do ljudskog srca.
"Imate jako puno dobrih pjesnika i svi su crpili mudrosti s istog zdenca mudrosti. Njihove poruke su međusobno jako bliske, ali Rumi je pronašao jasniji put do ljudskih srca i prepoznat je od zapada kao pjesnik koji može dati doprinos u njihovom duhovnom, materijalnom i kulturnom razvoju. Počeli su ga prevoditi, stigao je do brojnih govornih područja i tu dolazi do erupcije njegove popularnosti. Na istoku je također popularan, ali tamo imaju i druge cijenjene pjesnike", izjavio je Musić.
Dodao je da je činjenica da i danas njegove teme dominiraju te da je vrijeme da sami sebe upitamo šta smo mi uradili za više od 700 godina od njegovog preseljenja na bolji svijet kao i to hoćemo li ikada otvoriti neke nove teme da nam Rumi ne bude zanimljiv?
"Nedavno sam u Minhenu održao predavanje o Rumiju i njegovoj ljubavi. Govorio sam u tom zanosu o njegovoj književnosti, karakteristikama, šta je to što nas privlači njegovoj poeziji i onda sam stigao do toga da kažem da je on pjesnik tolerancije i da je to bitno. Zatim sam u sebi osjetio da je to što govorim na tom mjestu, tim ljudima besmisleno. Tada sam se izvinio prisutnima i rekao da je ta tema za dio svijeta u kojem ja živim, gdje nismo naučili na toleranciju i kao prosječni Nijemac, naprimjer, poželjeti dobrodošlicu imigrantima kao s transparentom. Tada sam shvatio da je ta tema u toj zemlji malo drugačija u odnosu na BiH i da već oni mislioci i stručnjaci koji su posvećeni ovoj vrsti i književnosti mogu načiniti korak dalje o kojem sam maločas dogovorio jer mi nismo u stanju to doživjeti u punom kapacitetu", dodao je Musić.
Pojasnio je da je interesovanje za Rumijevu poeziju svugdje isto. Mnogi će, kako on kaže, reći da je Rumijeva poezija ustvari poezija ljubavi, tolerancije, ali rijetki će reći da je to poezija duše.
"Duša je ista na svakom prostoru, u svakom vremenu, jer samo se kroz ljubav može prikazati u svom najljepšem svjetlu. Upravo ta ljubav je toliko snažna energija, svjetlost, koja je u stanju razastrti zastore pred našim očima kako bismo svijet ugledali onakvim kakav jeste. I mladim ljudi, jako je bitno družiti se s mislima koje prosvjetljavaju. Mi upravo sada razgovaramo o Rumijevim mislima, a ni vi ni ja ne možemo ostati ravnodušni", kazao je naš sagovornik.
Musić je doktor perzijske književnosti, Mesneviju je predavao i u turskoj Konyi čak 3,5 godine, ali i druge predmete iz te oblasti. Rumija je upoznao kroz druženja sa sufijama koje cijene tu vrstu književnosti, ali i kroz ljude koji žive tu književnost.
"Čovjek se sa svakog putovanja vrati s novom emocijom koju nije poznavao i osjećao. Na prvom mjestu je moje zadovoljstvo zbog prisustva mladih ljudi na ovim druženjima jer osnovna ideja Rumija je dijalog. Živimo u vrijeme u kojem su dijalozi prerasli u skup monologa. Sjedimo s nekim i pijemo kafu, a svako priča svoju priču i jedini nam je cilj doći do riječi. Najljepši dijalog koji možete voditi, kako kaže i Rumi, je dijalog šutnje", zaključio je Musić.
Važno je pomenuti da je Sarajevo jedino mjesto na svijetu gdje se nikada nije prestala izučavati Mesnevija, dok je ista bila prekidana i u Konyi u nekim određenim historijskim razdobljima.
Večerašnji događaj u Zenici koji je trajao nešto više od sat vremena, s rekordnim brojem prisutnih u Gradskoj biblioteci u Zenici u nekim trenucima je imao najbolji dijalog, dijalog šutnje i razumijevanja, osjećanja emocije i Rumijeve ljubavi.
