Protest protiv gašenja institucije
325

U utorak svi pred Zemaljski muzej

Piše: Adisa Pobrić
Zemaljski muzej BiH
Zemaljski muzej BiH
Svi građani koji žele dići glas protiv najavljenog zatvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine pozvani su da u utorak, 2. oktobra, tačno u podne dođu na plato ispred ove institucije i javno zatraže hitno rješenje njenog statusa.

Organizator protestnog okupljanja je AntiDayton Group, a njen predstavnik Nihad Aličković za Klix.ba kaže: "Čekali smo da vidimo hoće li iko reagovati, učiniti bilo šta na zaštiti Zemaljskog muzeja, a kad smo vidjeli da svi šute, odlučili smo pokrenuti protest".

Aličković kaže da su dobili mnogo poziva s pitanjima kako se može uplatiti novac na račun muzeja.

"Meni je žao ljudi koji tu rade i nemaju plate, ali ne trebaju građani plaćati iz svog džepa za neodgovornost institucija. Ako ćemo tako rješavati svaki problem, čemu nam onda služe ljudi na pozicijama u tim institucijama?", pita ovaj aktivista.

On se nada da će se u utorak ispred Zemaljskog muzeja pojaviti barem nekoliko stotina ljudi i hvali Banjalučane koji su se u velikom broju okupili na protestima protiv uništenja Picinog parka.

S kolegama iz Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS) AntiDayton Group radi na animiranju studenata i učenika kako bi dva školska časa umjesto na nastavi proveli u posjeti muzeju i tako poslali jasnu poruku da žele očuvati ovu instituciju kulture, ali i dopunili svoje znanje.

Aličković kritikuje pasivnost građana koji "kao da su navikli da im je loše i ne bune se". Nezadovoljan je i intelektualcima koji se, kako kaže, samo medijski promovišu, a ističe i da Zemaljski muzej ne može očekivati da bude privlačan posjetiocima bez inovacija, promocija, rada na približavanju građanima na osnovu vlastitih projekata.

"Art tura" u Beogradu
"Kad bi samo jednom godišnje za učenike i studente bila organizovana posjeta muzeju, po cijeni od 1 KM, koliko ona iznosi, to bi bio odličan vid edukacije, a muzeju bi bio osiguran barem dio novca kojim se finansira", kaže naš sagovornik i navodi kako su aktivisti iz Beograda sličan problem s tamošnjim Narodnim muzejom 2011. rješavali preseljenjem 40-50 posto muzejske građe na fasade zgrada u Knez Mihailovoj i još nekoliko ulica u centru grada, gdje su građani, od kojih mnogi nisu ni znali šta to muzej nudi, veliki dio dana proveli gledajući likovna djela.