U Sarajevu otvorena izložba posvećena razvoju turističke arhitekture u Jugoslaviji
Ova izložba govori o razvoju turističke arhitekture u Jugoslaviji tokom šezdesetih godina: o kontekstu, tendencijama i estetici objekata. Arhitekti Boris Magaš, Ante Rožić i Branko Žnidarec su pripadnici generacije hrvatskih arhitekata koja gradi modernističke objekte širom Jugoslavije. Boris Magaš je u Sarajevo tokom šezdesetih godina donio dašak modernizma realizacijom zgrade Muzeja revolucije BiH, danas Historijskog muzeja BiH.
"Tipološki inovativan, formalno elegantan i tektonički discipliniran projekt Muzeja revolucije u Sarajevu, danas Muzeja historije BiH, Borisa Magaša, Ede Šmidihena i Branka Horvata, jedna je od ishodišnih točaka istraživanja hrvatskih arhitekata 1960-ih i utoliko ga se treba čitati kao integralni dio izložbe. Kao i brojne turističke gradnje i modernističko naslijeđe naše bliske povijesti, i Muzej historije tek očekuje svoju obnovu. No, jednako važno kao i sama fizička restitucija, jest i razumijevanje progresivne uloge arhitekture u izgradnji 'sunčane strane' društva. Ako danas i nije moguća doslovna obnova takve pozicije arhitekture, ključno je kritičko razumijevanje i afirmacije društvenih i kulturnih vrijednosti modernizacije druge polovice 20. stoljeća. Ako se taj optimizam i te vrijednosti ne očuvaju, obnovljeni arhitektonski artefakti ostat će samo neživi spomenici sve teže razumljive prošlosti",- navode kustosi izložbe Maroje Mrduljaš i Mira Stanić iz Zavoda za istraživanje, Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Izložbi je prisustvovao i arhitekta Ante Rožić. Pored izložbe, u muzeju je predstavljen fim "Betonski spavači" i upriličen razgovor sa autorom izložbe, historičarom arhitekture Marojem Mrduljašem. Razgovor je moderirao Mensur Demir, sarajevski arhitekta.
Prisutnim se obratila i direktorica Historijskog muzeja BiH, Elma Hašimbegović, pozdravivši prisutne iz "Magaševe kuće". Hašimbegović je naglasila važnost ove izložbe i njenog predstavljanja u Sarajevu i ukazala na potrebu da se zgrada Historijskog muzeja BiH, kao dio internacionalnog stila i baštine, sačuva od daljeg propadanja i da u skorijoj budućnosti vrati nekadašnji sjaj.
