Kolekcija predstavljena na izložbi je zanimljiva iz više uglova, ona govori o jednom umjetniku, o jednom vremenu, o načinu zabavljanja koji je davno iščezao. Posebno je zanimljiva njegova kolekcija "Karađoz" pozorišta, kojim se Hasib bavio i koje je popularizirao.
Autor izložbe Mirsad Avdić rekao je da se ove tematske izložbe prave s vremena na vrijeme kako bi stimulisale ljude da dođu i da prikažu ono što se ne vidi.
„Mada je ovo jedna od novoformiranih kolekcija, sadrži oko 200 predmeta, a na samoj izložbi smo izložili oko 150 predmeta“, rekao je Avdić.
Prema Avdićevim riječima, izložbu čine dva dijela, "Karađoz" pozorište sjenki i pribor za mađioničarske predstave.
"Čovjek koji se zove Hasib Ramić, po kome se i zove kolekcija, bio je među prvim slobodnim umjetnicima", rekao je Avdić.
Današnju izložbu otvorila je jedna od najutjecajnijih turkologinja na prostoru Balkana Amina Šiljak – Jesenković, koja je kazala da je Karađoz bio prisutan i u bosanskohercegovačkoj baštini o čemu imamo i prve pisane tragove u sarajevskom "Cvjetniku", kada je jedan Armenski kahvedžija izvodio predstave o Karađozu, pa su se Sarajlije žalile zbog "prostota".
"Karađoz je jedan vrlo neobičan lik koji živi i u svima nama. Karađoz zapravo govori o našem odnosu prema svijetu, uvijek i u svakom vremenu", kazala je Jesenković. Ona je dodala da je Karađoz izvođen na dvorovima, u kafanama i na ulicama.
Jesenković je istakla da bi ona voljela vratiti Karađoza u Sarajevo.
"Mi smo to pokušali 2007. godine, kada je ovdje bila supruga italijanskog ambasadora, koja je Turkinja i velika zaljubljenica teatra sjenki", dodala je ona. Izložba "Karađoz i mađioničar" će biti otvorena do 10. februara.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
