U Muzeju Sarajeva predstavljena obnovljena postavka spomenika Franzu Ferdinandu i supruzi Sofiji

"Spomenik umorstvu" izgrađen je 1916. godine prema idejnom projektu mađarskog kipara Eugena Boryja u Budimpešti. Nakon dopremanja u Sarajevo ovaj spomenik je otkriven 28. juna 1917. godine. Spomenik se sastojao od tri dijela i to od postolja šleskog kamena sa bronzanom pijetom, bronzanog medaljona sa ugraviranim likovima Sofije i Ferdinanda te dva kamena stupa od bihacita sa bronzanim krunama.

Nakon formiranja Kraljevine SHS krajem decembra 1918. godine spomenik je uklonjen sa Latinske ćuprije koja je preimenovana u Principov most. Dijelovi srušenog spomenika tada su preneseni u baštu Zemaljskog muzeja BiH. Nakon odvajanja Umjetničke galerije BiH od Zemaljskog muzeja BiH, dijelovi ovog spomenika završili su u vlasništvu Galerije, a pijeta sa postoljem u vlasništvu Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva.

"Spomenik je vraćen prostoru kojem zaista pripada"

Nakon brojnih premještanja dijelovi spomenika sada su izloženi u Muzeju Sarajevo. Govoreći o ovom važnom činu, direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč iskazala je zahvalnost što je ovaj projekat uspješno finaliziran.

"Muzej Sarajeva je već prije pet godina pokrenuo aktivnost da se spomenici vrate na mjesta gdje pripadaju. Shodno tome, u ovom slučaju smo imali nekoliko faza, od kojih je prva obuhvatala markiranje rute Sarajevskog atentata, a zatim smo radili proširenje trotoara kod Muzeja, te nakon toga radili smo na vraćanju stopa Gavrila Principa pred Muzej Sarajeva tako što smo ih ponovo izlili. Nakon vraćanja stopa i nakon markiranja rute, naredna faza je bila vraćanje 'Spomenika umorstvu' prostoru kojem on zaista pripada. Ova postavka osim što predstavlja period Sarajevskog atentata, ujedno je i postavka o cijelom Austro-Ugarskom periodu u cijeloj BiH. Spomenici trebaju pričati o kontekstu jednog vremena, ali i van tog vremena", kazala je Kučuk-Sorguč.

"Važno je da 'Spomenik umorstvu bude vidljiv svim posjetiocima'"

Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović kazao je da je sam Sarajevski atentat bio jedan trenutak u historiji, koji je bio okidač za dramatične događaje, kao i da je bitno imati uvid u sve artefakte koji svjedoče o jednom vremenu.

"Od Sarajevskog atentata do danas ovdje su prolazili različiti historijski događaji, različite vojske, vlasti i različite ideologije. Svaka ideologija je imala svoj pogled na ovaj događaj. Važno je da na ove događaje gledamo historijski tačno, kao i da sve artefakte stavimo na uvid, a da historičari analiziraju šta se sve dešavalo. Važno je da 'Spomenik umorstvu' bude vidljiv svim posjetiocima", poručio je Krsmanović.

Ovim važnim događajem štiti se, afirmira i promoviše spomenička baština Sarajevskog atentata.