U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH održana večer sjećanja na Biseru Alikadić

Čitanjem njene poezije i proze, prisjećanjem na zajedničke trenutke, anegdote i manje poznate detalje iz njenog života, prisutni su odali počast književnici čije je stvaralaštvo ostavilo
neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkoj književnosti.

Organizator događaja bio je PEN Centar u Bosni i Hercegovini, u saradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Biserinu poeziju i prozu čitale su, između ostalih, Šejla Šehabović, književnica i direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Andrea Lešić-Thomas, profesorica komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, te Snježana Galić, novinarka i nekadašnja radijska urednica.

Snježana Galić ovom je prilikom donijela Biserinu zbirku poezije "Žeravice", objavljenu nakon što je književnica 2020. godine dobila "Bosanski stećak", najviše priznanje Društva pisaca u Bosni i Hercegovini.

"Zato se nadam da će Društvo pisaca uskoro promovirati baš ovu knjigu i da će ona doći do publike. Bisera je voljela čuti odjek publike, zanimala ju je kritika i običnog čovjeka i stručnjaka.
Sjećam se kako mi je govorila da je čitav život provela u biblioteci, među knjigama, i da bi voljela da na onom svijetu sjedi u nekoj velikoj fotelji, okružena knjigama, i čita", kazala je
Galić.

Književnica Lejla Kalamujić prisjetila se manje poznatih detalja iz nastanka Biserinog romana "Larva", objavljenog 1974. godine, koji je svojim otvorenim pristupom ženskoj intimi i seksualnosti izazvao brojne reakcije tadašnje javnosti. Prema njenom kazivanju, Bisera je roman napisala rukom za svega pet do sedam dana, boraveći u stanu prijateljice na Grbavici. Nakon što je rukopis prekucan, imao je približno 200 stranica, ali ta verzija znatno se razlikovala od one koja je kasnije objavljena.

"Od završetka pisanja do objavljivanja romana prošlo je dvije do tri godine. Recenziju je napisao književnik Alija Isaković, koji je, prema riječima Kalamujić, bio jedan od rijetkih koji su u to
vrijeme s oduševljenjem prihvatili roman. Knjigu je objavila Prva književna komuna iz Mostara", kazala je Kalamujić.

Dodaje da joj je Bisera ispričala da se u to vrijeme književnik Marko Vešović suočavao s političkim pritiscima zbog svojih tekstova pa je ona postala svjesna da bi i pojedini dijelovi "Larve" mogli izazvati negativne reakcije tadašnjih političkih struktura.

"Zbog toga je odlučila izbaciti određene dijelove rukopisa, među kojima i priču o liku koji je bio zatočen na Golom otoku. Bisera je tada, ljutita dok je cijepala stranice rukopisa, izgovorila: Ako
će me hapsiti, neka me hapse kao kurvu, a ne kao političkog disidenta", kazala je Kalamujić.

Tako je, prema ovom svjedočenju, nastala verzija "Larve" koju čitaoci danas poznaju. Večeri sjećanja prisustvovala je i Biserina sestra Majda.