Tokom skupa domaći i inozemni naučnici imat će priliku govoriti o književnom djelu jednog od najznačajnijih bh. pjesnika. Tom prilikom, uz ostalo, bit će riječi o pjesništvu, lingvističkim vrijednostima Makove poezije, kulturalno-memorijskom čitanju pjesničkog djela Maka Dizdara, predimenzijalnosti njegove poezije, egistencijalizmu i samoprepoznavanju u Dizdarovoj poetici, Makovom "stizanju i prestizanju" u prijevodu na ruski jezik, suglasju jedne slike-zapisa Maka Dizdara s filozofskom kompozicijom Edgara Allana Poa, te o kazališnom potencijalu "Kamenog spavača".
Gosti iz Hrvatske izlagat će na teme "Autopoetičko značenje zapisa i slova u kontekstu djela Maka Dizdara", "Poezija Maka Dizdara u kontekstu perenijalne filozofije", "Poetički geometrizam Maka Dizdara", "Tema ljubavi u pjesništvu Maka Dizdara te "Ekspresivnost poetskog jezika Maka Dizdara".
Naučnici iz Makedonije, Poljske, Njemačke i Grčke govorit će o "Simbiozi estetskog i sakralnog u Kamenom spavaču Maka Dizdara", "Dizdar i Kazantzakis o Penelopi", te "Maku Dizdaru i njegovoj recepciji u Poljskoj".
"Ovim skupom smo željeli odati počast i na neki način vratiti dug velikom Maku, bh. i evropskom pjesniku", kazala je jedna od organizatorica skupa Dijana Hadžizukić.
"Mak Dizdar se mnogo čita, o njemu se jako mnogo govori i znaju se napamet njegovi stihovi. Međutim, nismo sigurni da li se on zaista dovoljno ozbiljno čita", istaknula je Hadžizukić, dodavši kako je bilo nekih skretanja i pogrešnih tumačenja u interpretaciji Makove poezije.
"Naša je želja bila da napravimo jedan ovakav skup i okupimo ljude iz različitih dijelova svijeta te pokušamo još jednom ukazati na značaj poezije Maka Dizdara unutar bh. književne povijesti te ukazati na mogućnosti novih i drugačijih čitanja Maka", naglasila je Hadžizukić.
Predsjednik Upravnog odbora menifestacije "Slovo Gorčina" Edim Šator izrazio je zadovoljstvo velikim odzivom naučnika iz BiH i inozemstva te naglasio kako skup pokazuje da je Makova poezija i te kako i dalje privlačna.
Što se tiče prevoda na strane jezike Makovih dijela, Šator smatra kako je prijevod "Kamenog spavača" za svakog prevoditelja veliki izazov, s obzirom na njegovu leksiku i stil te istaknuo kako je Dizdar preveden na mnoge strane jezike, uz ostalo, talijanski, francuski, engleski, a čak i na urdu jezik.
Na kraju završetaka radnog dijela skupa i zaključaka koji će biti doneseni, svi učesnici i gosti skupa posjet će Stolac, gdje će obići Makovu hižu koja je nedavno otvorena za javnost, te Radimlju, napoznatiji lokalitet stećaka.
Skup "Slovo o Maku" održava se u organizaciji Fakulteta humanističkih nauka Mostar i "Slovo Gorčina" iz Stoca.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
