U Historijskom muzeju otvorena izložba "Backup" o Stočanima koji su bili u logorima
"Backup" je refleksija na prikupljeni istraživački materijal sačinjen od životnih priča Stočana i artefakata iz ratnih 90-ih. Naslonjena na istraživački materijal koji feministkinja i sociologinja Nermina Trbonja prikuplja u proljeće 2021. godine u Stocu, bilježeći usmena svjedočenja njegovih stanovnika koji su u periodu 1993. i 1994. godine bili zatočeni u logorima: Koštanoj bolnici, Gabeli, Dretelju i Heliodromu, izložba "Backup" nudi vizualizaciju i materijalizaciju usmenih historija.
Umjetnik Ivan Hrkaš kreira jedinstveni QR kod koji je nastao u Japanu 1994. godine upravo u vrijeme kada su građani Stoca bili zatočeni u logorima. Harkaš i Trbonja u njega upisuju tlocrte četiri hercegovačka logora. Skeniranjem QR koda otključava se i audio rad sociologinje koji integriše sjećanja, anegdote i iskustva brojnih intervjuiranih Stočana.
"Lacuna", umjetnički prijedlog Quentina Fagarta, dočarava nemogućnost svjedočenja o nesvjedočljivom. Koristeći dotrajali crno-bijeli negativ koji datira iz ratnih 90-ih, Quentin radi serijal fotografija logora Dretelj. U procesu razvoja negativa pojavile su se tek nijanse na hemijski oštećenom filmu. Na tragu filozofske studije Giorgija Agambena, rad utjelovljuje bitne praznine sadržane u konceptu svjedočenja. Time svako komentiranje i rad na nesvjedočivom jeste suočavanje sa "Lacunom" ili praznim prostorom i pokušaj njenog percipiranja i razumijevanja.
Tokom istraživanja sociologinja Nermina Trbonja pronalazi svesku sa receptima koju su pisali muškarci zatočeni u logoru Dretelj. Ovaj jedinstveni artefakt kolektiv "Backup" izložbe razumijeva kao materijalizaciju nenasilnog otpora. No, svesku je povjerila umjetnici Kseniji Hotić koja se dva desetljeća bavi rekonstrukcijom sjećanja kroz kulinarstvo. Ona je predstavila svoj uvodni rad na ovom materijalu koji objedinjuje nekoliko čula, u nastojanju da ublaži ratnu barijeru vremena prije i poslije.
"Backup" teži ka valorizaciji usmene ratne historije, praveći otklon spram populističkog svođenja rata na etnički sukob. Izložba bilježi nasilni proces skrnavljenja socijalističkih vrijednosti, turbo-popularizaciju etničkih identiteta, istražujući genealogiju nastale amnezije i mogućnosti neutralizacije historijskih revizionizama. Izložba također ističe prešućenu ekonomsku i materijalnu pozadinu rata uključujući masovne krađe fabrika, preduzeća, državnih rezervi i javne imovine. "Backup" možete pogledati do 28. aprila.
