U BKC-u otvorena izložba Rikarda Larme "Plač za 1.601 dijete" u znak sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva

Izložba se sastoji od 70 fotografija koje su prvi put predstavljene javnosti u okviru programa obilježavanja Dana Kantona Sarajevo.

Rikardove fotografije nastale su tokom opsade Sarajeva te govore o svakodnevnici i djetinjstvu suočenom sa brutalnošću rata. Poput historijskog zapisa, ove fotografije uz naglašeni kontrast između dječije nevinosti i razornosti rata, kroz dimenzije nade, tuge i otpora predstavljaju poetski vizuelni esej, a ne samo hroniku.

Rikard Larma bosanskohercegovački je fotograf čiji rad ostaje trajno svjedočanstvo o životu i stradanju Sarajeva tokom opsade '90-ih godina. On je od rane mladosti pokazivao je interes za fotografiju, a profesionalnu karijeru započinje 1974. godine radeći za novinske kuće poput Oslobođenja te druge renomirane časopise poput Sportskih novina, Večernjih novina, Svijeta, VEN-a i As-a.

Njegov rad obuhvata širok spektar tema od aktuelne novinske fotografije, revijalne, teatarske, filmske, televizijske. Što se početkom rata mijenja i Larma fokus djelovanja usmjerava ka dokumentovanju sudbine grada Sarajeva i njegovih građana.

Krunu fotonovinarske karijere Larma je dosegao u Associated Pressu, jednoj od najvećih svjetskih informativnih agencija gdje je bio angažovan odmah na početku opsade Sarajeva. U tom periodu Larma je postao jedan od najznačajnijih ratnih fotografa, a njegovi radovi su objavljivani u svjetskim medijima te su vrlo važno svjedočanstvo o hrabrosti i stradanju jednog grada.

Bitno je spomenuti da je jedan od najprestižnijih svjetskih magazina Newsweek, koji i danas egzistira u printanim izdanjima, na naslovnoj stranici 1994. godine objavio Larminu fotografiju.

Nakon rata, Larma je nastavio svoju karijeru u inostranstvu, radeći u Jerusalemu i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bio zaposlen kao fotograf i urednik dnevnog lista Metro Philadelphia. Dugogodišnji je član Foto saveza BiH i ULUPUBiH-a, te izlagajući u brojnim galerijama i muzejima, interpretira značajan dio kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Njegova posvećenost dokumentovanju istine o Sarajevu tokom rata ostaje neprocjenjiva, a njegovo djelo nastavlja inspirisati i educirati nove generacije o važnosti očuvanja kolektivnog sjećanja. Njegove fotografije nisu samo svjedočanstvo brutalnosti rata, nego i dirljiva priča o svakodnevnom otporu, humanosti i dostojanstvu građana Sarajeva.

Predstavljajući obične živote koji traju uprkos svemu, Larma priča priču o gradu koji, iako pod stalnim granatiranjem, nije gubio duh. Njegov objektiv nije tražio heroje niti spektakl rata, već bilježio tihe trenutke i svakodnevnice u kojima se reflektuje cijeli jedan svijet, a svaka fotografija nas emotivno uvlači u priču i omogućava identifikaciju sa ljudima i životima.

Izložba će trajati narednih 10 dana, a moguće je posjetiti svakim danom od 10 do 19 sati.