Radomir Konstantinović rođen je 27. marta 1928. godine u Subotici, a karijeru je počeo kao pjesnik, sa zbirkom stihova „Kuća bez krova“ (1951), da bi se posvetio romanu i objavio čitav niz eksperimentalnih projekata i modernih djela: „Daj nam danas“ (1954), „Mišolovka“ (1956), „Čisti i prljavi“ (1958), „Izlazak“ (NIN-ova nagrada 1960. godine) i „Ahasfer ili traktat o pivskoj flaši“ (1964).
Od „Pentagrama“ (1966), okreće se eseju i već u njemu se naziru ključne dionice kultne „Filosofije palanke“ (1969) u kojoj ovaj pjesnik i filozof, praveći jedinstven esejistički amalgam beskompromisno zasjekao po baruštini provincijske svijesti, uvriježene malograđanštine i krutog tradicionalizma.
Na nizu primjera, pokazujući kako nam je gotovo sve palanačko, Konstantinović analizira stil kao najviše načelo palanke, ideal čistog siromaštva, sentimentalizam i sarkazam, ateizam, trajni infantilizam, realizam, banalnost, nihilizam tamnog vilajeta, egzistenciju kao besmislen rad, ljenost kao rad zatvorenog svijeta palanke, politički vašar, ideal organske kulture, srpski nacizam, saopćeno je iz e-Novine.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
