|

Tvrtko Kulenović o Sarajevskoj zimi

Tvrtko Kulenović o Sarajevskoj zimi
22
F
FENA
17.12.2012. u 19:13
0
komentara
22

dijeljenja
Tvrtko Kulenović o Sarajevskoj zimi Tvrtko Kulenović
Festival ‘Sarajevska Zima’ jedina je godišnja umjetnička i kulturna manifestacija koja je redovno ostvarivala svoju aktivnost i u strašnim godinama rata, bez grijanja, bez vode, bez struje, bez ičega, napisao je predsjednik Savjeta Sarajevske zime Tvrtko Kulenović povodom XXIX Međunarodnog festivala Sarajevo Sarajevska zima 2013-Umjetnost dodira koji će biti održan naredne godine.
Kulenović je podsjetio da je ovaj Festival, kroz čitavu svoju historiju, pa dakle i u godinama rata, pokazivao svjesnu sklonost ka vedrini, radosti, igri, s najrazličitijim vrstama plesova, pa i sa cirkusom.

"To jeste dio njene strukture, ali je i rezultat intencija: sam njen direktor, Ibrahim Spahić davao je doprinos tome, u ronilačkoj opremi uranjao u ledenu Miljacku, dizalicom išao u nebo. Umjetnost dodira logično podrazumijeva moderne pristupe kao što je body - art i slično, ali se ovdje podrazumijeva da je svaka umjetnost umjetnost dodira", napisao je Kulenović.

Dodao je da se u starom kineskom slikarstvu govorilo da je slikanje kao vijuganje zmije po pijesku.

"Ali i evropsko tradicionalno slikarstvo podrazumijeva dodir slikareve ruke s platnom, uz pomoć kičice umočene u boju. Umjetnost dodira je i najstarija čovjekova umjetnost – grafika, i podjednako najstariji – ples. Sviranje klavira je, također, tipičan primjer umjetnosti dodira. Najteže je prikazati umjetnost dodira kad su u pitanju riječi, ali postoji bar jedan veliki pisac koji je ostvaruje upravo na fantastičan način, James Joyce.

Kad su ga jednom pitali šta je cilj njegovog pisanja, rekao je: da ljude nasmijem. Napustio je svoju prelijepu irsku domovinu zbog nezadovoljstva raznim stvarima u njoj, ali i sa željom da se dokopa Pariza, najvećeg centra svih umjetnosti u to doba. Njegov humor nije štedio stvari koje su drugima bile svete, nije mario za vjerske niti ikakve druge rituale, prezirao je nacionalizam, političke zanose i svaku potrebu za pripadanjem.

U Irskoj, pradavno silovanje neke opatice nazvao je ‘seminalnim’ događajem irske historije. Ali, najbolje je ipak rezervisano za gazdu: na samom početku ‘Fineganovog bdjenja’ Irac iseljenik u Ameriku dolazi da posjeti stari kraj i prvo što ugleda nakon iskrcavanja je ogroman spomenik nekom, glavnom, engleskom vojskovođi. Obilazi ga i posmatra sa svih strana, i onda opisuje: niz butinu mu visi njegov sekskalibar. E, sad znamo da je excalibur, ekskalibar, mač kralja Arthura, za engleze najveća svetinja, a ovdje ga odmjerava sa - onom stvari.

To više nije nikakva verbalna igra nego eksplozivan dodir ( sukob ) dviju riječi od kojih jedna čak nije fizički prisutna - napisao je Kulenović,, saopćeno je iz Press centra Sarajevske zime.
Prijavi grešku


Komentari (0)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Trenutno nema komentara na ovaj članak.