Međunarodna galerija portreta
0

FOTO / Tuzla: Još 2004. utvrđen nestanak 12 vrijednih djela

Piše: D. Brkić
Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Kantonalno tužilaštvo i MUP Tuzlanskog kantona istražuju nestanak 70 umjetničkih djela iz Međunarodne galerije portreta u Tuzli.
Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Detaljnim popisom fundusa i depoa galerije je, podsjetimo, utvrđen nestanak 72 djela, od kojih su mnoga neprocjenljivo nacionalno blago. I dok za dva djela postoji uredna dokumentacija, riječ je o slici Ismeta Mujezinovića koja je na zidu Akademije dramskih umjetnosti u Sarajavu, i skulpturi u jednoj osnovnoj školi, za 70 preostalih djela ne postoje reversi niti se zna gdje su završila.

Dženan Jusufović je za Sarajevo-x.com ispričao kako je na mjesto direktora Galerije imenovan 18. juna 2010, te da je već 22. juna te godine na njegov prijedlog Upravni odbor donio odluku o formiranju komisije koja će imati zadatak da provede detaljan popis fundusa i depoa Galerije. Na čelu komisije je bio prof. Mevludin Ekmečić, koji je osnivač Galerije i koji je do 1991. godine bio direktor.

Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
"Popis smo obavili od novembra prošle godine pa do aprila ove godine i utvrdili da nedostaje 72 djela. Za dva djela smo imali urednu dokumentaciju", kaže Jusufović.

Prilikom preuzimanja direktorske dužnosti u Galeriji, Jusufović kaže kako je fotografisao sve ono što je zatekao. Podsjetio nas je kako je popisom iz 2004. godine utvrđen nedostatak 12 umjetničkih djela, ali taj popis nije detaljno proveden.

Na spisku umjetničkih djela koja se vode kao nestala nalaze se 34 djela iz Zbirke portreta Zapadnog Balkana, među kojima su djela Ismeta Mujezinovića, Božidara Juke, Dragiše Trifkovića, Marija Mikulića i drugih, potom sedam djela iz zbirke Ismeta Mujezinovića, djela Internacionalne zbirke portreta, djela Safeta Zeca, Adele Ber, Mersada Berbera...

O novčanoj protuvrijednosti nestalih djela, prema njegovim riječima, veoma je teško govoriti. Nema sumnje kako su vrijedna umjetnička djela nestala u vrijeme direktorovanja Ćazima Sarajlića, koji optužbe na svoj račun odlučno odbacuje, a prijeti tužbama svima koji njegovo ime dovedu u kontekst njihovog nestanka.

Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Foto: Darko Zabuš/Fotoservis
Iako se sa upravljačkom politikom Sarajlića dugi niz godina nisu slagali osnivači – Općina Tuzla i Vlada TK, Sarajlić je na poziciji vršioca dužnosti direktora Galerije proveo 10-ak godina.

Objašnjavajući novonastalu situaciju, Sarajlić navodi kako je prilikom preuzimanja Galerije uvidio da mnoga djela nedostaju, a da je neka od njih, poput djela Ismeta Mujezinovića i Mensura Derviševića, lično kupovao na pijaci.

Pravu istinu trebali bi utvrditi istražni organi, a niz uglednih građana Tuzle opravdano strahuje zbog naznaka da su vrijedna djela završila na tzv. crnom tržištu i da su prodata za bagatelu, iako je njihova vrijednost, nezvanično, oko dva miliona KM.