Najstarija džamija u Tuzli koja je proglašena nacionalnim spomenikom u izuzetno lošem stanju se nalazi već nekoliko godina, a za njenu rekonstrukciju i restauraciju, prema procjenama će biti utrošenu okvirno milion i po konvertibilnih maraka.
Behram-begova džamija u Tuzli prema dostupnim tragovima izgrađena je oko 1533. godine. Zbog ukrašene unutrašnjosti nazivaju je Šarena džamija, a zbog starosti Atik džamija.
Spomenik pod zaštitom države
Ovaj spomenik pod zaštitom države prije požara 1871. godine bio je zidan od čerpića i sa drvenom kupolom, a nakon rekonstrukcije 1888. dobio je kupolu od čvrstog materijala koja je prema predajama u vrijeme Prvog svjetskog rata skinuta.
Tada je došlo do propadanja krovne konstrukcije koja je nakon toga zamijenjena. Od tada do danas džamija nije rekonstruisana, a zub vremena učinio je svoje.
Krovna konstrukcija, minaret, temelji, zidovi i unutrašnjosti objekta su dotrajali te će svi ovi segmenti biti obuhvaćeni rekonstrukcijom, odnosno restauracijom.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice u Tuzli Hasan efendija Spahić u razgovoru za Klix.ba kaže da će nakon rekonstrukcije na ovu džamiju biti vraćena kupola od čvrstog materijala.
"Prošle godine je potpisan protokol s Generalnom direkcijom vakufa iz Turske koja je tim dokumentom preuzela izvršenje renoviranja, odnosno rekonstrukcije i restauracije ove džamije. Prije mjesec dana smo potpisali novi protokol s turskom firmom koja će raditi na rekonstrukciji i oni faktički preuzimaju Šarenu džamiju", rekao je za Klix.ba efendija Spahić.
Jedinstvene dekoracije
Ova tuzlanska džamija jedinstvena je po unutrašnjim dekoracijama na zidovima i plafonu koje će nakon restauracije zasjati novim sjajem.
"Članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH su tvrdili da je na oslikanim zidovima džamije originalan sloj boje, međutim posjetom stručnjaka za restauraciju iz Turske ispostavilo se da se pored osnovnog na nekim mjestima nalazi još po jedan ili dva sloja, što je njima bilo vrlo interesantno. Oni će u BiH ponovo stići kada se bude radilo oslikavanje unutrašnjosti džamije i rješavanje zadnjeg pitanja dekoracije", ističe efendija Spahić.
Komisija sastavljena od građevisnkih inžinjera i arhitekata ranije je obišla džamiju, a prema njihovom nalazu utvrđeno je da je ovaj vjerski objekt zbog stanja u kojem se nalazi potrebno staviti van upotrebe.
Međutim, efendija Spahić naglašava da džematlije na to nisu htjele pristati, zbog čega su ulazna vrata džamije i danas otvorena, a svi vjernici unutra ulaze na vlastitu odgovornost.
"Džemat nije želio prihvatiti prijedlog te džematlije u džamiju ulaze na vlastitu odgovornost. Jedino smo uspjeli zabraniti da se u džamiji održavaju skupovi i klanjaju dženaze, kako bi se izbjegla mogućnost povređivanja vjernika", kaže efendija Spahić.
Rekonstrukcija bi trebala trajati godinu dana, međutim, efendija Spahić koji je u ovom vjerskom objektu imamio 40 godina, na kraju našeg razgovora kaže da se za datume otvorenja uređene džamije ne treba vezivati.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
