Ovaj tramvaj ide uzvodno Ulicom Zmaja od Bosne...
Tramvajski saobraćaj u Sarajevu prekinut je 2. maja 1992. godine. Za mnoge je ideja da će opet čuti prvi jutarnji tramvaj kako tutnji gradskim ulicama bila jednaka ideji o povratku mira u grad. Nakon 600 dana, 15. marta 1994, tramvajski saobraćaj je ponovo pokrenut. One koji su držali grad na nišanu tramvaj je očigledno iritirao, pa je bio česta meta neprijateljskih snajpera. S druge strane, kako bi izbjegli tragične situacije, tramvaji su tih dana jurili kao nikada niti prije niti poslije rata.
...a dalje nizvodno je Željeznička stanica...
Zgrada sarajevske Željezničke stanice završena je 1952. godine. Kada je napravljena, predstavljala je vrhunsko graditeljsko dostignuće i smatrana je najvećom stanicom na Balkanu. Prvi voz je Bosnom prošao 1872, a tu prugu sagradile su Osmanlije kao dio plana uvezivanja Istanbula i Beča. Po dolasku austrougarske vlasti, započinje intenzivna gradnja željeznica, a za Sarajevo je najvažnija izgradnja uskotračne pruge Bosnabahn. Nakon uništavanja tokom opsade Sarajeva, željeznički saobraćaj nikada nije sasvim obnovljen. Tako danas vozovi idu tri puta sporije nego prije dvadeset godina. I pored toga, putovanje vozom od Sarajeva prema Mostaru, ili nekom drugom gradu, jedan je od najljepših načina da razgledate ljepote Bosne i Hercegovine.
Iza nas ostaje centar grada...
"Stigoh onamo uoči Bajrama i ni usred Pariza ne bijah žrtvom tolikih najsuprotnijih senzacija. To bi bio izabran grad ljudi, što žive samo života radi, što doživljavaju samo radi doživljaja... Koje šarenilo samo na trgu i po ćepencima (dupla vrata koja kad se otvore služe kao izlog prodavnice) oko Husrev-begove džamije... Kao da se iz neba prosu korpa sa crvenim patlidžanima, modrim grožđem, crnim šljivama i ćilibarskim jabukama na šareni bosanski sag!" Antun Gustav Matoš
...a ispred nas sa obje strane ulice granaju se sarajevska naselja.
"Još od vremena moderne, u godinama između dva svjetska rata, arhitektonski stvaralački dometi na tlu današnje Bosne i Hercegovine bili su autorski koncentrirani u Sarajevu, čime je ovaj grad – još u historijskom periodu Kraljevine Jugoslavije – zauzeo mjesto uz vrh tadašnje graditeljske piramide." Ivan Štraus
Sarajevo-x.com u serijama objavljuje fotopriču iz monografije "Sarajevo – moj grad, mjesto susreta'. Autor knjige je Jasminko Halilović, a koautori su Nihad Kreševljaković, Zijah Gafić, Haris Čalkić, Anida Krečo i Milomir Kovačević. Priča o Sarajevu je ispričana nizvodno, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta. Sljedeći dio čitajte u nedjelju. Luksuzna dvojezična monografija objavljena je u organizaciji Udruženja Urban. Više informacija na
www.sarajevomycity.com. Preuzimanje fotografija ili teksta nije dozvoljeno bez saglasnosti autora.
