O radu te biblioteke govorili su v.d. direktora te ustanove Muhamed Hodžić, akademik Enes Karić i dr. Hamza Lavić.
Hodžić je kazao da i nakon 479 godina postojanja i rada biblioteka i dalje služi svojoj svrsi, koriste se njeni resursi, fondovi, čitaonice i depoi, a "100.000 bibliotečkih jedinica i fondova čvrsto svjedoči našoj o historiji, kulturi, vjeri, imovini, ratovima i stradanjima“.
U protekle dvije godine, kazao je Hamza Lavić, otkako je sagrađena nova zgrada, biblioteka je svoj rad temeljila na planskim i programskim aktima Islamske zajednice u BiH.
"Slijedeći savremene standarde i prakse, nastojali smo odgovoriti temeljnoj zadaći biblioteke, koja prikuplja, stručno obrađuje, čuva i daje na korištenje bibliotečke materijale korisnicima, te naučno valorizuje i provodi istraživačke projekte", naveo je.
Akademik Enes Karić je istakao da je Gazi Husrev-begova biblioteka "institucija i Islamske zajednice, bošnjačkog naroda, ali i institucija Bosne i Hercegovine, svih njenih naroda, Srba, Hrvata, te da nadilazi i granice BiH".
"Ona se eminentno pokazuje kao institucija u balkanskim okvirima i južnoj Evropi", dodao je.
Ta ustanova, rekao je akademik Karić, treba da predstavlja stjecište predstavljanja tradicije bh. muslimana i tradicije suživota, jer postoji realna tradicija suživota u BiH.
"Ove divne aule biblioteke treba da budu stjecište turista, zainteresiranih ljudi koji žele čuti predavanja o islamu i rukopisnim fondovima", kazao je Karić i pohvalio rad uposlenika ustanove.
Zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić rekao je da je to najvažnija institucija za muslimane, za BiH i regiju, te je pozvao relevantne institucije u BiH da se "pobrinu više o Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jer biblioteku finansira samo Islamska zajednica u BiH“.
Govoreći o temi „Gazi Husrev-begova biblioteka kao kulturno-naučna institucija“, dr. Mustafa Jahić je kazao da biblioteka predstavlja instituciju s najvećom i najznačajnijom književnom građom "u kojoj se čuva kolektivno duhovno pamćenje Bošnjaka".
Skrenuo je pažnju na naučno-istraživačku dimenziju biblioteke koja je najznačajnija institucija za izučavanje, s islamskog aspekta i kulturne baštine BiH.
"Izvori koji se nalaze u ovoj biblioteci su jedinstveni i ona je polazna tačka za sva istraživanja kulturne baštine ovoga područja, a da li će to biti obična biblioteka koja će opsluživati čitaoce ili će se baviti i naučno-istraživačkim radom to zavisi samo od nas", kazao je Jahić.
Zastupa tezu da, s obzirom na njen značaj i rejting te fondove koje posjeduje, Gazi Husrev-begova biblioteka mora biti naučno-istraživačka institucija,i da za to postoje svi uslovi.
Izložbu "Bosanske vasijjetname na osmanskom jeziku“, autorice Azre Gadžo Kasumagić, povodom 479. godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke, otvorio je zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić. Predstavljeni su izabrani radovi iz Osmanskog i Austro-ugarskog perioda BiH, dokumenti koji svjedoče o važnom segmentu bošnjačke tradicije i vjerske prakse.
Autorica Gadžo je pratila kontinuitet, ideju, uspostavljanja prakse tevhida u bosanskoj sredini, pa je počela od Kemal-begove vasijjetnama Dženetića vasijjetname, specifični dokumenti koji se mogu definirati kao bosanske oporuke ili testamenti na osmanskom jeziku.
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalazi se oko devedeset originala vasijjetnama koje se, uglavnom, odnose na period između 1762. i 1936. godine, a najbrojnije sačuvane vasijjetname nastale su u austrougarskom periodu od 1878. do 1900. godine.
Čin sastavljanja vasijjetname je vidljivi i vanjski izraz pokajanja oporučitelja svjesnog bliskosti smrti. S te strane, tekstovi osmanskih vasijjetnama nose važnu duhovnu poruku i pouku, te imaju i edukativan značaj za oporučiteljeve nasljednike, ali i za sve njene čitatelje.
Danas će biti dodijeljena i vakufnama Muniri Smajlović, supruzi rahmetli dr.Ahmeda Smajlovića, koji je iza sebe ostavio izuzetno bogatu biblioteku koju je njegova supruga u cjelosti, oko 6.000 jedinica, poklonila Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke svečano je otvorena 15. januara 2014. godine, a najviše sredstava u izgradnji donirala je Vlada Države Katar.
Kina razvila prvi dizelski motor na svijetu s termalnom efikasnošću od 53,09 posto
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
