Zemaljski muzej je među malobrojnim naučno-kulturnim institucijama u ovom dijelu Evrope koje se mogu pohvaliti s više od jednog stoljeća rada, a njegova direktorica Aiša Softić je naglasila da je ovo velika godišnjica ne samo za Muzej nego i BiH.
Navela je da je Zemaljski muzej svečano otvoren 1. februara 1888. godine i proglašen državnom institucijom. Raznovrstan po svom sadržaju, Muzej je uvijek bio mjesto gdje se mogla upoznati kulturna i prirodna historija BiH i izrastao je u temeljnu kulturnu i naučnu instituciju BiH.
Za proteklih 120 godina u Muzej je utkan rad niza generacija onih koji su održavali instituciju i u najtežim trenucima, a direktorica Softić naglašava da je pred Muzejom danas odgovoran zadatak privlačenja mladih da bi im se pokazala raznovrsnost zemlje te uklapanje u savremene zahtjeve muzeologije.
Ministar Grahovac je naglasio da je ovo godišnjica koju mogu obilježiti samo rijetke institucije u BiH, ali možda nijedna u jednakoj mjeri ne svjedoči i čuva identitet državnosti BiH.
Zemaljski muzej je možda jedina institucija u BiH za koju postoji puna naučna i intelektualna saglasnost da je najznačajnija kulturna ustanova u BiH, ocijenio je Grahovac, dodajući da su kontinuitet življenja na ovim prostorima i vjekovno zajedništvo neosporive činjenice što ih baštine fundusi ove institucije.
Nažalost, upozorio je on, danas postoje ljudi koje obuzima strah pred ovom institucijom, strah od onoga što ona predstavlja, što svjedoči kao jedan od temeljnih atributa države BiH.
- Muzej je preživio mnoge "prolazne goste" koji su odlučivali o njegovoj sudbini i egzistenciji. Na sreću, uvijek je bilo i bit će onih koji znaju i prepoznaju prave vrijednosti i zahvaljujući njima danas obilježavamo 120 godina postojanja i rada najuglednije naučne, obrazovne i kulturne institucije BiH, istakao je ministar Grahovac.
On je nakon toga svečano otvorio dvije izložbe koje je Zemaljski muzej specijalno pripremio za ovu godišnjicu.
Radi se o izložbi "Umjetnost antičkih mozaika na tlu BiH" autora mr. Adnana Busuladžića, na kojoj je postavljeno 28 mozaika iz doba Rimskog carstva, II-IV stoljeće nove ere, uključujući 13 mozaika koji su sada izloženi prvi put, a među njima su i tri mozaika koja do sada nisu ni objavljena u stručnoj literaturi.
Druga izložba je naslovljenja "Koja je moja košulja?" čija je autorica etnolog Svetlana Bajić. U okviru ove izložbe postavljeno je 50 ženskih košulja i 12 pomagala i platna za košulje iz razdoblja od sredine 19. do kasnih 80-ih godina 20. stoljeća. Mnoge od ovih košulja izlažu se prvi put, dok su neke prikazane u sklopu drugih tematskih izložbi.
