Suživot jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini: Primjeri tolerancije od 16. stoljeća do danas

Vođeni odlučnošću u suprotstavljanju nasilju i afirmiranju mira i zajedništva, poglavari Islamske zajednice i Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, reisul-ulema Husein Kavazović i Jakob Finci, su još 2018. godine potpisali Sporazum o obilježavanju "Suživota jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini".

Namjera je, na primjerima kroz historiju od 500 godina, pokazati dobrosusjedske odnose muslimana i jevreja u Bosni i Hercegovini, ali i promovirati taj suživot kao integrativan dio bosanskohercegovačke kulturne baštine.

Trinaest afirmiranih domaćih i međunarodnih historičara, osmanista, teologa i politologa napisali su tekstove za ovu publikaciju. Pored značajnih fotografija iz Arhive jevrejske zajednice i Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga također sadrži dva poglavlja napisana od reisu-l-uleme Huseina Kavazovića i predsjednika Jevrejske zajednice Jakoba Fincija.

Svi oni, svojim istraživanjima i radovima, svjedoci su zajedničkog života jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini, te ličnim primjerom stoje iza univerzalne vrijednosti istine, pravde, suživota i mira.

Urednica, priređivačica i autorica jednog poglavlja dr. Dževada Šuško kaže:

"Bez obzira na to koji naziv odabrali za postojanje i život jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini, to zajedništvo i prijateljstvo nije nametnuto niti vještačko, ono je autohtono. Jevreji i muslimani su kao i katolici i pravoslavci autohtoni stanovnici Bosne i Hercegovine koji su stoljećima živjeli u miru. Ne stoji tvrdnja da se stalno ratovalo, da je mržnja stalno prisutna i da se samo čeka prilika kad će bure baruta eksplodirati. Taj narativ je vještački, konstruiran je u nacionalističkim krugovima i upotrijebljen za ideološke ciljeve. Koliko god bilo nasrtaja na Bosnu i Hercegovinu kao državu ali i kao zemlju koja baštini suživot, još više treba govoriti i pisati o zajedničkom naslijeđu i zajedničkim vrijednostima".