Također, prvog dana manifestacije, koja će trajati deset dana, u Narodnom pozorištu u Sarajevu glumci Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenica izvest će predstavu „Put u raj“ u adaptaciji i režiji Gojera.
Dio sarajevske manifestacije bit će izložba Krležinih portreta koju je uradio Muzej Grada Zagreba.
Dio programa Dana Miroslava Krleže bit će izveden i u Tuzli.
"Ove godine se uvodi poseban program "Tragom Krležine dramatike i angažmana". Na tom planu smo odlučili da organiziramo gostovanje predstava koje su nastale na tragu načina mišljenja Miroslava Krleže. Takva je predstava "Moj slučaj", nastala prema tekstovima velikog hrvatskog pisca Vlade Gotovca, koji je imao ljevičarski angažman sličan Miroslavu Krleži", kaže Gojer.
Druga predstava je "Klitemnestra" po tekstu akademika Marijana Matkovića, koju izvodi dubrovačka glumica Glorija Šoletić.
Ove godine obilježit će se i 120 godina od rođenja Miroslava Krleže koji je, po Gojerovom mišljenju, imao veoma bliske veze sa Sarajevom i BiH.
Poznato je da je Krleža bio komesar izložbe "Umjetnost na tlu Jugoslavije" koja je održana u Parizu i tada je kao središnji objekt te izložbe postavio bosanski stećak.
"U svojim orginalijama on kaže: “Bosanci i Hercegovci imaju spomenike koji se zovu stećci ili bosanski mramorovi. Na stećku ili bosanskom mramoru Bosanac nikada ne kleči, uvijek stoji uspravan i uvijek ima otvorenu pesnicu svoga dlana“. Mislim da ne može biti bolja afirmacija bosanskohercegovačkog bića nego ovo što je Krleža rekao o stećku", rekao je u razgovoru za Fenu Gradimir Gojer, zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
S obzirom na to šta je sve Krleža dok je bio živ uradio za BiH, u narednom periodu napravit će se izložba Krležinih djela, a koja je jedina poslije Drugog svjetskog rata u cijelosti izdala Novinsko izdavačka kuća Oslobođenje.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
