Stogodišnjica rođenja Maka Dizdara obilježena i u Zagrebu

Predstavljači su ocijenili da Dizdarovo nadrealističko poniranje u daleke dubine jezika nije historijski ili politički čin, nego pokušaj izražavanja onoga što se o vječnim pitanjima može reći u vremenu propitivanja jezika.

Akademik Tonko Maroević usporedio je Maka Dizdara u bosanskoj poeziji s pojavama Jure Kaštelana u hrvatskoj i Vaska Pope u srpskoj poeziji, kazavši kako se Dizdar najprije okrenuo srednjovjekovnom i zavičajnom, da bi formulirao svoj osobni izraz, govor koji je kumulativan i zajednički.

Amir Kapetanović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje čestitao je izdavačima na novom izdanju "Kamenog spavača" te zaključio da je Makov jezik "višebojno jezično tkivo i klupko koje treba još odmotavati i tumačiti", te da još "postoje neotkriveni dijelovi mape jezičnog puta kojim je išao Mak Dizdar".

Bibliofilsko izdanje "Kamenog spavača", koje se pojavilo ove godine u izdavaštvu Fondacije Mak Dizdar, sastoji se od četiri cjeline: Slovo o čovjeku, Slovo o nebu, Slovo o zemlji i Slovo o slovu, te je podnoslovljeno kao "autentično i definitivno izdanje". Urednik Gorčin Dizdar objasnio je da se ono temelji na posljednjem od tri izdanja koja je za svog života uredio pjesnik i koje je smatrao da je autentično i definitivno. Zbirka se nakon pjesnikove smrti javila u desecima različitih izdanja, pa zbog njegove ocjena Fondacija preporučuje ovo izdanje kao standard za sva buduća izdanja.

Tokom jučerašnjeg dana je na adrese medija i kulturnih ustanova stiglo otvoreno pismo Maje Dizdara, sina Maka Dizdara i nasljednika jedne trećine autorskih prava, koji smatra da je promocija Kamenog spavača nezakonita jer nema njegov pristanak.