Manifestacija "Slovo Gorčina" je prestiža kulturna manifestaciji u regionu u okviru koje se dodjeljuje nagrada Mak Dizdar za najbolju neobjavljenu zbirku poezije mladih pjesnika. Žiri je već pregledao sve pristigle rukopise i za najbolji odabrao knjigu mlade pjesnikinje Velide Zukan iz Viteza.
Programe manifestacije kako je za Anadou Agency (AA) kazao mr. Edim Šator, predsjednik Upravnog odbora uglavnom diktiraju skromna finansijska sredstva. Premda se radi o jedinstvenoj manifestaciji i nagradi čiji su dobitnici bili najpoznatiji pjesnici iz regiona manifestacija nije prepoznata kao ona od posebnog značaja.
Šator je naglasio kako sa svega 20 do 25 hiljada maraka već godinama održavaju njen kontinuitet. Pomažu im ministarstva kulture i sporta FBiH i civlinih poslova BiH, te rijetke kompanije. Šator je usporedio neke druge kulturne manifestacije iz regiona sa „Slovom Goričina“ čiji budžeti su pet puta veći.
"Stolac se u našoj javnosti etiketira kao grad slučaj. Mi radimo na tome da izbrišemo sve te podjele. Sva udruženja koja se u Stocu bave književnosti umjetnošću trude se smanjiti sve te podjele u koje smo nasilno strpani. Manifestacija u svakom slučaju zaslužuje veću podršku“, rekao je Šator.
Pojasnio je da Upravni odbor, onoliko koliko ima prostora i mogućnosti, nastoji uvrstiti što više različitih sadržaja naučnog i kulturnog diskursa.
"Imali smo namjeru da organiziramo okrugli sto o arhitekturi Stoca, ali zbog godišnjih odmora koji uveliko traju nismo uspjeli dobiti potvrde naučnih radnika koji bi o tim temama meritorno govorili“, kaže Šator.
Cilj manifestacija kako je pojasnio je da prati naučne i kulturne trendove u cijelom regionu, s posebnim naglaskom na događaje i kretanja u Bosne i Hercegovine kao naglašeno pluralnom društvu.
"Prostora ima za sve pogotovo zbog činjenice da su su ranije historičari o historijskim temama pisali uglavnom sa unaprijed zadatim tezama“, kaže Šator.
Mišljenja je da bi u sklopu manifestacije koja je posvećena Maku Dizdaru trebalo posvetiti više prostora i djelu Alije Isakovića jednog od najpoznatijih jezikoslovaca s kraja XX stoljeća, koji se smatra najglasnijim animatorom za vraćanje historijskog imena bosanskom jeziku i književnosti.
Stoga manifestaciju "Slovo Gorčina" ne smatra isključivo stolačkom već bosanskohercegovačkom i regionalnom.
"Da je održavamo bilo gdje, u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu ona bi bila skoro ista s istim ciljevima. Namijenjena svim vidovima umjetnostima, a umjetnost je ono što nas oplemenjuje i kroz nju spoznajemo vlastite identitete“, smatra Šator.
U idealnim okolnostima želja Upravnog odbora ispričao je Šator je da ova manifestacija bude sedmodnevna i da pored kulturnih i naučnih programa bude proširena i na turističke aktivnosti, jer Stolac i Hercegovina općenito u tom smislu itekako ima šta ponuditi.
A da bi se to desilo mlada ljudi koji nose sve ove programe trebat će dobiti širu podršku društvene zajednice i političkih subjekata.
"Prije rata manifestacija je postala sa ugledom i tradicijom zato što je iza nje stajao cijeli Stolac i općinska administracija. Sada je ona svedena na ljubitelje lijepe riječi i entuzijaste“, zaključio je Šator.
Ovogodišnju manifestaciju će otvoriti Gorčin Dizdar, unuk Mehmedalije Maka Dizdara najvećeg bošnjačkog pjesnika u XX stoljeću.
Gost pjesnik manifestacije je Miljenko Jergović dobitnik nagrade 1988.g. Jergovićeve stihove u režiji Tanje Miletić – Oručević govorit će Robert Pehar i Igor Vidačak, nakon čega će biti dodijeljene i nagrade mladim pjesnicima.
Za subotu u Šarića kući planirana je izložba slika akademskog slikara Igora Borozana, promocija knjige doc.dr. Dijane Hadžizukić "Književna Hercegovina – ogledi o piscima i književnim pojavama“, potom promocija romana "Rod“ Miljenka Jergovića i koncert dua Arkul u restoranu San Piero.
U nedjelju, u Makovoj hiži predviđena je promocije zbirke poezije „Žoharov let“ prošlogodišnjeg dobitnika nagrade Mak Dizdar Bojana Krivokapića i promocija knjige mr.sc. Jasmina Hodžića "Ogledi iz lingvistike i filologije“. Manifestacije će biti zatvorena druženjem sa Borisom Dežulovićem i Predragom Lucićem.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
