Izazov, ali i čast
214

Skulpturama za muzej "Valter brani Sarajevo" Lejla Ćehajić odaje počast Šibi Krvavcu

Piše: E. Lj.
"Valter brani Sarajevo", prvi filmski muzej u ovom dijelu Evrope, svoja vrata otvorit će 6. aprila. Radovi su u toku, a posebna atrakcija muzeja bi će likovi reditelja Hajrudina Šibe Krvavca i glavnih likova iz filma, realistično urađeni u prirodnoj veličini i u kostimima iz vremena snimanja filma.

Projekt vodi Jasmin Duraković, direktor Filmskog centra Sarajevo i idejni pokretač ovog muzeja, koji je za potrebe realizacije muzeja okupio ekipu vrhunskih stručnjaka iz filmske, likovne i muzeološke djelatnosti. Akademski kipari Lejla Ćehajić i Samir Sućeska već neko vrijeme vrijedno rade na realizaciji skulptura koje će se nalaziti u muzeju "Valter brani Sarajevo".

"Trebao im je neko ko će uraditi portrete, figure ovih kultnih likova. To je moja struka i od samog početka mi se dopala ideja pa sam pristala biti dio projekta iako sam bila svjesna težine izazova. Sa mnom radi akademski kipar Samir Sućeska čiji dio obuhvata izradu tijela", rekla nam je Lejla.

Izrada jedne figure zahtijeva dosta rada, truda i vremena, a Lejla nam je približila proces nastanka skulptura.

"Moj dio posla je rad na portretu, zahtijeva svo iskustvo, pogotovo u pogledu ostvarivanja realizma, jer uglavnom preferiram u portretu neki drugi manir, više ekpresije i slobode u interpretaciji. U svakom slučaju to jezahtjevan proces traženja karaktera i izraza u datoj sceni. Danima sam proučavala fotografije iz različitih perioda života pokušavajući riješiti lik, ući u karakter koji je na kraju izronio iz gline onako kako sam htjela. Nakon toga idu tehnološki postupci skidanja negativa - kalupa, izlijevanja pozitiva u trajnom materijalu, retuširanja, korekcije", pojasnila je.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

"Izrada tijela uključuje izradu konstrukcije, kostura na koji se nabacuje masa i oblikuje anatomija tijela u odgovarajućem položaju koji zahtijeva scena. Proces zahtijeva mnogo rada, kasiranja, brušenja, lijepljenja, rada s poliesterom, rješavanje statike, povezivanje dijelova, šaka, glava, farbanje, pravi mali građevinski radovi. Nakon toga nastupaju kostimografi koji uzimaju mjere i vlasuljar s kojim je bitna uska saradnja, jer linija kose itekako utječe na konačan karakter lika", dodala je.

Naglasila je da joj mnogo znači što je dobila priliku na ovaj način odati počast djelu Hajrudina Šibe Krvavca.

"Ovo djelo obilježilo je jedan dio mog života, to su one stvari koje su dio slagalice nekog tebe, priče iz nekog 'vremena nevinosti' kada smo oduševljeno navijali za neke superljude koji pobjeđuju zlo i fašizam u mom herojskom Sarajevu", rekla je.

Lejla Ćehajić je nagrađivana bh. skulptorica koja je prethodnih godina organizovala posjećene izložbe o kojima se još uvijek priča.

"Još uvijek osjećam da neke stvari koje želim reći tek sazrijevaju i artikulišu se na neki ozbiljniji način. Djela nastaju kao prirodan proces potrebe iz stomaka da nešto kažem kroz kreaciju, nekad to ide lagano, a nekad uz muku. Materijale za rad vidim u svemu, a od okolnosti zavisi koje ću koristiti", rekla je.

Postidiplomski studij iz kiparstva završila je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a svoje znanje već godinama prenosi učenicima Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu kojima predaje vajarstvo.

"Rad u školi mi donosi jednu drugu dimenziju kroz koju i ja stalno učim. Tu su odgovornost, strpljenje i razna druga čuda koja otkrivam. Lijepo je raditi s tim mladim energijama, mislim da je najbitnije za neki početak upoznavanja s umjetnošću da se otkrije ljubav, da je prepoznaju kroz radost, smijeh i igru", rekla je Lejla.

Na kraju razgovora rekla nam je da u svom ateljeu ima ima dosta ideja i započetih kreacija koje planira finalizirati u narednom periodu.