{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sjećanje na Tina Ujevića

F
4.11.2007. u 15:01
0
0
Sjećanje na Tina Ujevića
0
Sjećanje na Tina Ujevića
Povodom jubileja 70. godišnjice boravaka i života u Sarajevu velikog pisca i boema Agustina Tina Ujevića ENIKDU - Edukativni centar organizirao je manifestaciju "Sedam godina sa (1930.- 1937.) i 70 godina bez Tina Ujevića u Sarajevu (1937.-2007.).
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Danas, na godišnjicu odlaska Tina Ujevića iz Sarajeva, tako je upriličen okrugli sto posvećen Tinovim sarajevskim godinama, promocija publikacije "BašTINa Ujević", te otkrivanje prigodne ploče na zgradi u kojoj je Ujević živio.

Kad je riječ o okruglom stolu koji je bio više nego skromno posjećen, i u okviru kojeg je postojao tek jedan zvanični govornik Edin Kikavica koji je govorio o Ujevićevom eseju "Dva glavna bogumila", posvećenom Lavu Nikolajeviću Tolstoju i Mahatmi Gandiju, dok su se ostali govornici javljali po prozivci ili isprovocirani već rečenim.

Poredeći vrijeme u kojem je Tin Ujević živio i radio,a koje nije zasigurno bilo lako, i vrijeme današnje, većina govornika se složila da je danas gore. Treba samo podcrtati činjenicu da je u Ujevićevo vrijeme života u Sarajevu, on i ostali pisci imao mogućnost da piše, tj. da se oglasi u 19. novina, časopisa... Danas je taj broj znatno reduciran.

Kako je rekao predsjednik Društva pisaca Gradimir Gojer u Tinovo vrijeme slobode su bile veće. danas su sveprisutne autocenzure koje ugrožavaju slobode.

Publikacija "BašTINa Ujević" sadrži poeziju, eseje, putopise, autobigrafske spise, komentare, pisma Tina Ujevića.

Tin Ujević rođen je u Vrgorcu, 5. jula 1891. - a umro je u Zagrebu 2. novembra 1955.

Rođen kao Augustin Ujević, školuje se prvo u Imotskome i Makarskoj, a potom u splitskoj klasičnoj gimnaziji. Ondje se priprema za svećeničko zvanje, ali skida habit 1907. i odlazi iz sjemeništa. Drugujući s A. G. Matošem u Zagrebu kao student klasične i hrvatske filologije i filozofije započinje svoj književni rad.

U književnosti se javio 1909. sonetom "Za novim vidicima" u časopisu Mlada Hrvatska.

Za njegov je pjesnički put, ali i za njegova politička opredjeljenja, presudan boravak u Parizu od 1913.-1919. godine. Nakon Matoševe smrti objavljuje ogled o njemu u Suvremeniku, a iste, 1914. godine, objavljen je i glasoviti zbornik Hrvatska mlada lirika u kojem je tiskano deset Ujevićevih soneta. Tu ranu fazu njegova pjesništva obilježavaju matoševske teme, stil i oblik stihova.

Nakon Pariza, Ujević je živio u mnogim gradovima (Beograd, Split, Zagreb, Sarajevo), neprestano lutajući i boemski tražeći mjesto pod suncem. Poliglot i erudit, prevodio je s više jezika, a osim poezije pisao je eseje, feljtone, prozne zapise i studije o domaćim i stranim autorima. Prozni su mu tekstovi skupljeni u dvjema zbirkama - Skalpel kaosa, 1938. i Ljudi za vratima gostionice, 1938.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: