Kultura
12

Savremena umjetnost BiH na Cetinju

Klix.ba
Izložba savremene umjetnosti Bosne i Hercegovine pod nazivom "Dekodiranja" postavljena je u crnogorskoj galeriji umjetnosti "Miodrag Dado Đurić" u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore.

Izložba traje od 7. augusta do 1. septembra i predstavlja jednu od obuhvatnijih prezentacija aktuelne umjetničke scene u posljednjih nekoliko godina. Djela 36 umjetnika različitih generacija izložena su na četiri prostrana sprata ove crnogorske galerije, koja je osnovana 2012. godine u adaptiranoj zgradi nekadašnjeg Trgoprometa, sa ciljem da prati savremene izlagačke standarde. Ovom izložbom Narodni muzej Crne Gore na Cetinju započinje dugoročni projekat čiji je cilj prezentacija recentnih regionalnih umjetničkih scena.

Iako se idejna koncepcija organizatora izložbe zasnivala na izboru autora iz tri grada: Sarajeva, Banje Luke i Trebinja, u krajnjoj realizaciji izložbe kustoski tim se opredijelio za sveobuhvatnu postavku u kojoj se ne uspostavlja razdvajanje prema gradovima.

Na prvom spratu postavljeni su ciklusi koji se bave preispitivanjem umjetnosti reprezentacije, analitičkim istraživanjem procesa nastanka slike, odnosa između značenjske praznine i akumulacije značenja, kao i kritičkom samorefleksijom o poziciji umjetnosti, o strategijama i taktikama snalaženja u svijetu umjetnosti. Kao kontrapunkt ovim djelima, postavljena su djela koja se oslanjaju na dekodiranje reprezentacije kroz intimističke koncepte i mikronarative ličnih duhovnih stanja. Na ovom spratu izložena su djela sljedećih umjetnika/ca: Radenko Milak, Iva Simčić, Mladen Miljanović, Veso Sovilj, Jusuf Hadžifejzović, Nenad Malešević, Nada Arnaut, Ivan Hrkaš, Nebojša Bumba, Mirjana Kodžo, Bogdan Radović i Miodrag Manojlović.

Drugi sprat galerije ispunjen je djelima koja pripadaju uslovno rečeno klasičnom domenu slikarstva i grafike. Međutim, svi zastupljeni autori se na različite načine bave problemom slike u potrošačko i produktivističko doba spektakla i sumiraju procese prevođenja između različitih era i tradicija, između cjeline i fragmenta, taktilnog i vizuelnog, između naglašenog kolorizma i registrovanja suptilnih oscilacija i kontrole slučajnosti. Predstavljeni su umjetnici/ce: Slobodan Vidović, Muhamed Kafedžić, Igor Bošnjak, Miljan Vuković, Marko Musović, Renata Papišta, Jasmina Gavrankapetanović-Redžić, Emir Kapetanović i Saša Bukvić.

Na trećem i četvrtom spratu su izložena djela koja se kritički odnose prema dominantnim procesima kulturoloških i rodnih pozicioniranja; prema reinterpretacijama istorije; prema dehumanizavanoj tehnološkoj viziji budućnosti, ali i djela koja kroz lično iskustvo ili iskustvo sopstvene porodice uspostavljaju odnos prema ličnoj i kolektivnoj memoriji. Na ovom spratu izložena su djela sljedećih umjetnika/ca: Šejla Kamerić, Adela Jušić, Nela Hasanbegović, Daniel Premec, Danica Dakić, Alma Suljević, Maja Bajević, Miloš Vučićević, Damir Nikšić, Ratko Vučinić, Taida Jašarević, Bojana Tamindžija, Borjana Mrđa, Gordana Anđelić-Galić i Ninoslav Kovačević.

Selekciju radova i kustosku postavku izvršili su: historičarka umjetnosti Branka Vujanović iz Sarajeva, teoretičar umjetnosti i medija Predrag Terzić iz Beograda, teoretičar umjetnosti i umjetnik Igor Bošnjak iz Trebinja. U selektorskom procesu učestvovali su takođe Slobodan Vidović, umjetnik i urednik likovnog programa u Kulturnom centru Banski dvor u Banjoj Luci i historičar umjetnosti Jonathan Blackwood, urednik online platforme Sarajevo Culture Bureau.

Učesnike/ce izložbe na otvorenju je pozdravila koordinatorica Narodnog muzeja Ana Ivanović i otpravnica poslova pri ambasadi BiH u Crnoj Gori Rajka Beribaka. Uz kustoski tim, na otvorenju izložbe prisustvovali su umjetnici/ce: Adela Jušić, Nela Hasanbegović, Jusuf Hadžifejzović, Taida Jašarević, Saša Bukvić, Nenad Malešević, Ninoslav Kovačević i Veso Sovilj.

Uz izložbu je štampan katalog sa tekstovima selektora, koji je u digitalnoj verziji dostupan na ovom linku.