U izložbenom prostoru Brusa-Bezistana, inače mjestu stalne postavke Muzeja Grada Sarajeva, tekstovi i fotografije na postavljenim panoima vode posjetioce kroz sve faze i mukotrpan proces restauracije i konzervacije staroga pisanog blaga.
Izložba je rezultat dugogodišnje saradnje Pokrajinskog arhiva Štajerske iz Graza (Austrija) i Istorijskog arhiva Sarajevo, a cilj joj je ukazati na nužnost zaštite bogate pisane ostavštine u BiH kojoj, zbog nebrige, prijeti potpuno propadanje i uništenje.
Otvorio ju je direktor Pokrajinskog arhiva Štajerske Josef Riegler, ističući kako nam informacije sadržane u starim dokumentima omogućavaju upoznavanje i razumijevanje prošlosti jedne zemlje.
Za njihovo očuvanje postoji više metoda, ali je za sve njih prvenstveno nužan novac. Riegler upozorava na opću nebrigu bh. vlasti za očuvanjem tako vrijednoga blaga, koje se često čuva u neuvjetnim podrumima, zbog čega im prijeti trajno oštećenje i nestajanje.
Direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović navodi kako je najveći dio baštine zapisan na papiru, ali je kao takvu i najteže očuvati.
"U dodiru sa starim zapisima prepoznajemo ljepotu i vrijeme u kojem su oni nastali, cijeneći ih tako više. Pisana baština oboli i umre, kao i ljudi kada se na njih zaboravi. Zbog toga stare zapise moramo spasiti, što je i poruka izložbe", kazao je on.
Izložbu prati i brošura koja bi mogla poslužiti i kao stručna literatura ne samo arhivistima već i kustosima te bibliotekarima. U njoj su detaljno i na stručan način opisane sve metode i koraci zaštite pisanoga blaga.
Konzervacija obuhvata čišćenje, nadzor, pakovanje, odlaganje u klimatsko podesne depoe, kao i mjere zaštite tih dokumenata pri upotrebi. Restauracijom se uspostavlja prvobitno stanje dokumenta te omogućava, u skladu sa starošću dokumenta, odgovarajuće korištenje.
