Autor je FENI kazao da je taj roman i u bosanskoj verziji ovjenčan priznanjem Zavoda za kulturu Švedske, koje donosi autoru finansijsku potporu i otkup 300 komada knjiga.
Arne Zaring, dugogodišnji novinar Sydsvenska, u recenziji za švedsku verziju romana napisao je da ima više razloga zbog kojih bi preporučio roman, "ali za mene lično najvažniji je predivno oslikavanje ljudi i krajeva. Ljepše slike o Malmeu nikad u knjizi nisam našao."
Glavna junakinja romana je Meliha Dreca iz Sarajeva koja je osamdesetih godina ostala trudna. Dijete je bilo plod planinarske ljubavi, ali Erol nije bio spreman da se ženi.
Vanbračno dijete bilo je sramota za majku, porodicu i još nerođeno dijete. Birajući između abortusa (smrti za dijete) i bježanja iz Sarajeva (života za dijete) izabrala je život. Došla je u Švedsku ostavljajući Erola u uvjerenju da je abortirala. U Švedskoj je rodila djevojčicu Tinu, a kasnije se i udala, skratila ime i promijenila prezime, Malli Sorensen.
Dok je Tina bila djevojčica pitala je majku zašto ona nema oca a ostala djeca imaju. Malli je Tinu uvjerila da i ona ima oca, da je on moreplovac po imenu Odisej i iz dana u dan joj prije spavanja pričala bajke vodeći Odiseja iz avanture u avanturu. Tina je, u starijim razredima, saznala da Odisej nije samo njen moreplovac i ponovo pitala majku o ocu, ovog puta oštrije, grublje. U tom dijelu priče srećemo mnogo likova iz života djevojčice rođene u Švedskoj ali i sliku moralnog koda koji je rastući u tom miljeu prihvatila kao svoj.
Kad je Malli postala i baka, dobila unuka Damira, odlučila je priču o Tininu porijeklu dovesti do kraju i krenula u potragu za Odisejom.
"Priča je švedsko, hrvatsko, bosanska ali prije svega ljudska, svakodnevna. U njoj se svaki čitalac može prepoznati i naći nešto za svoju dušu. Ona je u isto vrijeme i slikovnica nezaboravnih slika predjela i ljudskih duša," napisao je recenzent.
Ševko Kadrić rođen je u Foči, školovao se na prostoru bivše Jugoslavije (Sarajevu, Zagrebu i Beogradu). Radio je tri godine kao profesor u Prvoj sarajevskoj gimnaziji i deset na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu. Kadrić je i planinar, alpinista. Tu je locirao i svoje prve knjige "Planinarenjem do zdravlja", "Pred ekološkim izazovom", "Zaštita društva i obrazovanje". Objavio je i knjige "Posljednji bosanski bogumil" i druge priče (zbirka pripovjetki, prevedena i objavljena i na švedskom jeziku), "Proleter do smrti" (roman u švedskoj verziji Sista striden), "Sara" (roman), "Zagubljene slike" (roman objavljen na švedskom jeziku), te roman "Rođen za doktora". Trenutno živi i radi u Švedskoj.
Brat Novaka Đokovića tokom nevremena u Dubaiju suprugu vozio na zakazani tretman kose
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
