|

Radiodrama ne umire: Posjetili smo studio u kojem progovaraju junaci iz priča

Radiodrama ne umire: Posjetili smo studio u kojem progovaraju junaci iz priča
327
Piše: Mirza Abaz
14.1.2019. u 22:58
21
komentara
327

dijeljenja
Radiodrama ne umire: Posjetili smo studio u kojem progovaraju junaci iz priča Foto: I.Š./Klix.ba
Radiodramska produkcija BH radija 1 prošle godine je napunila 70. rođendan. Uprkos svim preprekama, urednik Miralem Ovčina zajedno sa svojim mladim saradnicima radi na očuvanju ove radijske forme koja je zbog finansijske krize javnog RTV servisa u zadnjih nekoliko godina u blagoj krizi.
U decembru 1948. godine na talasima tadašnjeg Radio Sarajeva emitirana je prva radiodrama i ta je premijera označila početak radiodramske produkcije u BiH. Tog davnog decembra slušatelji su putem svojih prijemnika mogli pratiti radijsku inačicu komedije "Pokojnik" Branislava Nušića. Ovaj trenutak je historijski s obzirom na to da je od tog momenta sve do danas u šemi BH radija 1 stalan radiodramski program.

No, 70 godina nakon prve radiodrame situacija je nešto složenija kada je riječ o BH radiju 1. Brojni finansijski problemi s kojima se susreće javni RTV servis sveli su na minimum ovu vrstu radijske produkcije, ali urednik Dramskog programa BH radija 1 Miralem Ovčina je optimističan i zajedno sa svojom podmlađenom ekipom ulaže napore kako bi se ova pomalo zaboravljena radijska forma vratila na mjesto koje joj i pripada.

BiH ima jako dobre dramske pisce



"Dramski program na radiju dijeli sudbinu svih ostalih institucija koje se usko bave kulturom i umjetnošću. Dramski program BH radija 1 je od 2001. godine sve do nekoliko godina unazad imao običaj na godišnjem nivou organizirati nacionalne konkurse za radiodrame, ali zbog slabe finansijske situacije tih konkursa u zadnje vrijeme nemamo. Dobra radiodramska produkcija podrazumijeva i praćenje tehnološkog razvoja, ali i tu smo u stagnaciji. Dakle, kako biste odnijeli svoj snimak na neke međunarodne festivale prinuđeni ste pratiti neke standarde, a mi to momentalno nismo u stanju. Kako god, nadamo se nešto ljepšim vremenima", na početku nam je kazao Miralem Ovčina.

On navodi kako se na prvi poslijeratni konkurs za originalnu radiodramu, koji je bio raspisan 2001. godine, prijavilo čak 60 autora sa svojim radovima i svake godine se sve do 2012. godine povećavao broj prijavljenih. On ističe da ovi podaci najbolje govore u prilog kako BiH ima jako dobre dramske pisce i da im je potrebno samo dati šansu.

Glavni studio Dramskog programa BH radija 1 (Foto: I.Š./Klix.ba) Glavni studio Dramskog programa BH radija 1 (Foto: I.Š./Klix.ba)


"Za proces nastanka jedne radiodrame logično je da morate imati dramski tekst. Nakon toga pomno birate glumce koji mogu na pravi način iznijeti određeni karakter, ali morate voditi računa da mu je za takvo što jedino sredstvo glas. Kada se okupi ekipa najprije se napravi jedan radni sastanak na kojem reditelj objasni glumcima kako želi da zvuči drama i onda slijedi proces snimanja. Radiodrama se obično može snimiti za jedan dan, a poslije toga se ide u proces editinga. Kada se odradi posao oko glasova glumaca, slijedi biranje muzičke podloge, šumova i drugih specijalnih efekata", govori nam Miralem Ovčina o samom procesu nastanka jedne radiodrame.

Otkup teksta od 25 kartica, prema riječima Miralema Ovčine, košta oko 400 KM, a kompletna produkcija košta oko 700 do 800 KM. Ipak, on navodi da minimalna ulaganja kada je konkretno riječ o monodramama ponekad ne prelaze više od 200 do 300 KM.

Radiodramska produkcija bila na vrhuncu 80-ih godina



"Tokom 70 godina radiodramske produkcije BH radija 1, nekadašnjeg Radio Sarajeva, bilo je kako uspona tako i padova. To je bio put svih onih koji se bave ovim poslom u regionu. Kada je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Beograd je postavio standarde u umjetničkom segmentu, Zagreb je bježao s tehnološkom opremljenošću, a mi smo levitirali negdje između. Prekretnica se desila 80-ih godina kada je u Radio Sarajevo ušlo jako puno mladih ljudi koji su bili izuzetno obrazovani. To je bila generacija bliska kulturi rock 'n' rolla s nešto širim pogledom na svijet, oni su ti koji su napravili vrtoglavu promjenu. U to vrijeme smo dobili i zadnji krik tehnike tako da je produkcija u tom periodu bila na vrhuncu", dodao je Miralem Ovčina.

On se prisjeća da je ratne 1993. godine zajedno sa svojim tadašnjim saradnicima u skoro nemogućim uvjetima radio na očuvanju radiodramskog programa, a ovu godinu pamti po produkciji djela "Istorija bolesti" Tvrtka Kulenovića. Ovim želi naglasiti kako se isplati žrtvovati za ono što vrijedi, a kategorično navodi kako će radiodrama opstati.

Produkcija Dramskog programa BH radija 1 (Foto: I.Š./Klix.ba) Produkcija Dramskog programa BH radija 1 (Foto: I.Š./Klix.ba)


"Na jednoj konferenciji u Antwerpenu je rečeno da je radiodrama izumrla forma i da se treba što prije okrenuti novim oblicima. Na tom okupljanju prisustvovale su zaista velike face, a među njima je bio i pisac Umberto Eco. Na samom kraju organizatori su zamolili Umberta Eca kao gala ličnost da se obrati javnosti i da kaže nekoliko riječi o samom okupljanju. Prije svega on je istakao kako ne može da vjeruje šta je čuo i rekao je kako je radiodrama bitan dio evropskog kulturnog identiteta", objašnjava urednik Dramskog programa BH radija 1 vrijednost radiodrame kao umjetničkog oblika.

Uskoro produkcija novih radiodrama



Kako je u razgovoru rekao Miralem Ovčina, on kroz nekoliko godina ide u penziju i osjećao se dužnim da svoje znanje prenese na neku mladu i sposobnu osobu. Za svog saradnika izabrao je mladog dramskog pisca i diplomiranog dramaturga Mirzu Skenderagića, za kojeg kaže da je unio nevjerovatnu svježinu u Dramski program BH radija 1.

"Ja sam još tokom studiranja na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu imao predmet Dramska radiofonija na kojem smo se upoznavali s osnovama rada na radiju, a čak smo imali i neke praktične zadatke koji su se sastojali od toga da snimimo neke naše kratke dramske komade. To je meni uvijek bilo privlačno i drago mi je što sam postao dio ove priče. Izvođenje drama na radiju je relativno i najpovoljniji način oživljavanja dramskog teksta tako da je ovaj vid umjetnosti uvjetno rečeno i najlakši za realizaciju", naveo je Mirza Skenderagić.

Kada je uopćeno riječ o dramskoj umjetnosti, on ističe kako lokalni teatri trebaju dati šansu mladim piscima. Kaže da je važno mladim autorima dati priliku kako bi prošli "bolan" proces usavršavanja, a naglašava da će samim tim unaprijediti svoje stvaralaštvo i ovim procesom će domaća scena nužno izroditi kvalitetne autore.

Mirza Skenderagić i Miralem Ovčina (Foto: I.Š./Klix.ba) Mirza Skenderagić i Miralem Ovčina (Foto: I.Š./Klix.ba)


"U okviru Dramskog programa BH radija 1 bio sam inicijator uvođenja nove rubrike 'Radio kritika' i zahvalan sam što sam od urednika dobio zeleno svjetlo za jedan takav potez. Stručna umjetnička kritika ne samo da je na margini, nje u BiH nikako nema. Sve se svelo na pozitivne reakcije publike, standing ovation i tu je kraj priče. Ljudima koji pročitaju dobru knjigu, preslušaju dobar album ili radiodramu treba ponuditi novu perspektivu sa stanovišta struke kako bi mogli produbiti svoje iskustvo. Svake sedmice u okviru programa BH radija 1 imamo stručnu analizu određenog filma, serije ili domaće predstave, a također nastavljamo s projektom 'Portreti umjetnika' kroz koji ljude koji imaju karijeru i rezultate iza sebe u kulturi predstavljamo široj javnosti", dodao je Skenderagić.

Što se tiče planova za budućnost, Ovčina i Skenderagić su optimistični da će iznaći sredstva kako bi mogli u skorijoj budućnosti svaka dva mjeseca praviti po jednu igranu radiodramsku premijeru. Na samom kraju poručuju kako je radio zbog brzih medija u svojevrsnoj krizi, ali da je neupitno da će opstati.
Prijavi grešku


Komentari (21)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...