Kultura
3

Prezentacija "Bojnog polja sjećanja" u SARTR privukla brojne goste

Klix.ba
(Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Krajem februara i početkom marta 2014. u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu održana je radionica tokom koje su učesnici pripremili predstavu s jednim lokalnim i jednim njemačkim ili austrijskim glumcem. Ista takva radionica trenutno se održava i u Sarajevu, u Sarajevskom ratnom teatru SARTR, gdje je sinoć pred velikim brojem posjetilaca održana prezentacija projekta "Bojno polje sjećanja".

Nakon toga slijedi javno izvođenje predstava. U Beogradu su u projektu učestvovali glumci Damjan Kecojević i Lajoš Talamonti, a u Sarajevu Benjamin Bajramović i Armin Vizer i direktor Sarajevskog ratnog teatra Nihad Kreševljaković.

Na pomen Prvog svjetskog rata većina Njemaca pomisli na sukobe na Zapadnom frontu. Njemačko kolektivno pamćenje obilježavaju predstave na čije su formiranje odlučujuće uticali roman "Na zapadu ništa novo" Ericha Marije Remarquesa, s jedne strane, i "Čelična oluja" Ernsta Jüngersa, s druge strane.

Projekat 1914/2014: Bojno polje sjećanja poduzima promjenu perspektive.

U ljeto 1914., 28. juna, bosanski Srbin Gavrilo Princip u Sarajevu je izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Četiri sedmice nakon toga, 28. jula 1914, Austrougarska je objavila rat Srbiji, i tako je počeo Prvi svjetski rat.

Kada je 1955. godine austrijski glumac i režiser Friz Kortner snimio film o "posljednjim danima stare Evrope", njegov distributer Europa Filmverleih iz Hamburga zahtijevao je da se prvobitni naslov "Sarajevo" promijeni jer njemačkoj publici samo ime grada nije mnogo govorilo. Tako je film dobio novi naslov, koji je glasio "Za prijesto i ljubav". U Jugoslaviji je Gavrilo Princip u to vrijeme važio za borca za slobodu, koji je ustao protiv okupatora. Most kraj mjesta na kome je izvršio atentat nosio je njegovo ime. Nasuprot tome, u Sarajevu Principa danas proglašavaju teroristom, a most koji je nekada nosio njegovo ime sada se zove Latinska ćuprija. Udžbenici u Srbiji Principa, međutim, i dalje predstavljaju kao heroja.

Turski ministar odbrane Enver-paša pozvao je 12. novembra 1914. u Istanbulu na "sveti rat" protiv sila Antante. No iza ove objave džihada nije zaista stajalo Osmansko carstvo, ideja da se Engleska i Francuska oslabe tako što će se nahuškati muslimansko stanovništvo u njihovim kolonijama zapravo je potekla od njemačke ratne propagande.

Historija se uvijek može posmatrati i tumačiti s različitih stanovišta, pa se tako isti događaj, isti postupak i isto mjesto doživljavaju na više načina. Pošto se prošlost neizbježno tumači različito, svako promišljanje historije koje bi trebalo da bude više od ličnog stava događaje neizostavno mora sagledati iz nekoliko perspektiva. Mi smo se odvažili na taj korak, a naša "višestruka perspektiva" dobila je naziv "1914/2014: Bojno polje sećanja".