Jedan od najpoznatijih i najtraženijih savremenih umjetnika rođen je 1. januara 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963. godine, u klasi profesora Maksima Sedeja. Već tada nazvan je čudom.
Postdiplomski studij grafike na ALU u Ljubljani dovršava 1965. godine. Kolektivno izlaže od 1961., a prvu samostalnu izložbu imao je već 1965. u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Tate Gallery u Londonu je 1984. otkupila njegov rad i tako ga svrstala uz bok velikanima ovog muzeja. Izlagao je od Londona do Tokija.
"Prvo što zadivljuje u radovima Mersada Berbera vjerovatno je njegova začuđujuća crtačka vještina. Berber crta s lakoćom i sigurnošću kakve su gotovo potpuno nestale iz umjetnosti Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Njegovu forme se odlikuju punoćom i solidnošću koju mnogi današnji umjetnici ne znaju postići", rekao je o ovom slikaru jedan od najznačajnijih britanskih likovnih kritičara i historičara umjetnosti Edward Lucie Smith.
Ilustrovao je brojne značajne knjige i dobio najznačajnije međunarodne nagrade u Banjoj Luci, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Rijeci, Dubrovniku, Trstu, Sao Paulu, Aleksandriji, Firenci, Tokiju, New Delhiju, Monte Carlu, Madridu, Leipzigu, Varni i Krakovu.
Dizajnirao je omote ploča Indexa, omot trostrukog CD-a prve bh. opere "Hasanaginica", plakate za filmove Emira Kusturice i brojne druge radove. Govorio je da svoju inspiraciju najviše crpi iz "mističnog svijeta Bosne, njenih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njenih ljudi". Od 2007. godine bio je član Ruske akademije umjetnosti.
Od 1992. s porodicom je živio i radio u Zagrebu. Njegov atelje u toku opsade Sarajeva granate su potpuno uništile. Govorio je da je Bosna sve što ima, da je to zemlja velike dobrote i velike mržnje, ali da nije bitno gdje na kraju završe vaši ostaci, već duhovno naslijeđe.
Iza Berbera su ostali supruga Amgisa i sinovi Ensar i Azer.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
