"Sarajevska hagada" je zajedno s Jevrejima napustila Španiju još u 15. vijeku, a postoje podaci da se još 1609. nalazila u Italiji.
Sadržaj "Sarajevske hagade" ispisan je hebrejskim krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju dok papir još nije ušao u masovnu upotrebu.
O "Hagadi" su govorili književnik Miljenko Jergović, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, predsjednik Gradskog vijeća Grada Sarajeva Marin Ivanišević i Goran Mikulić, uime IK "Rabic".
"Priča o 'Hagadi' je priča o životu jednoga bosanskog naroda", rekao je Jergović, dodavši da 'Hagada' prati Jevreje od njihovog dolaska iz Španije u Bosnu, pa sve do pokušaja njihovog uništenja između 1941. i 1945. Ocijenio je da je to knjiga koja je živjela zajedno s historijom Sarajeva.
Prema Fincijevim riječima, ne zna se ni gdje ni kad je nastao rukopis ove hagade. Nastala je, vjerojatno, između 1350. i 1370. negdje u Španiji.
Neki misle da su joj korijeni u Kataloniji, a drugi smatraju da je napisana u okolici Toleda, gdje je bila velika koncentracija Jevreja", rekao je Finci, dodajući da se u Sarajevu pojavila 1894. godine, kada je prodana Zemaljskom muzeju.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
