Kultura
0

Predstavljen Panorama program 2009.

Sarajevo-x.com
Selektor Howard Feinstein predstavio je danas filmove koji su ušli u izbor Panorama programa 2009. godine u sklopu 15. Sarajevo Film Festivala.

The maid Sebastian Silva, Čile Catalina Saavedra je izvrsna u ulozi sredovječne kućne pomoćnice sa malo životnog iskustva izvan zidova dobrostojećeg domaćinstva u Santijagu u kojem živi i radi. Sebastian Silva, koji je na Sundanceu nagrađen za najbolji film i kojeg kao autora treba pratiti, ženi u središtu filma daje složenost koja je obično rezervirana za gazde. Krijući svoju usamljenost iza sociopatske teritorijalnosti, ona sve novoprimljene pomoćnike rastjeruje, ali katarzu doživljava dolaskom dobro integrirane, suosjećajne djevojke sa sela. On je slijedi kamerom iz ruke, ustupajući povremeno kadar zaposlenoj ženi koja podsjeća na suprugu koja radi u stvarnom vremenu u filmu Jeanne Dielmann Chantal Akerman.

The fly Vladimir Kott, Rusija Vladmir Kott prati kako se razvija odnos između razuzdanog kamiondžije i njegove muškobanjaste kćerke tinejdžerke, koja se iz zabave bavi boksom, a za koju nije znao dok joj majka nije umrla. Ono što počinje kao road movie razvija se kao običan film, kad se ovo dvoje stranaca s oklijevanjem zajedno nastane u jednom provincijskom gradiću. Ona ne krije želju da ima pravu porodicu i smiren život. Njemu treba vremena da shvati da je, kako to Janis Joplin reče, "sloboda samo još jedna riječ koja znači da nemaš šta izgubiti". The Fly je odvažna prerada popularne sovjetske melodrame, koja lagano prelazi iz tragedije u komediju. Kott je majstor poetskog realizma, koreografiranog nasilja i labavo povezanih vinjenta.

Love exposure Sion Sono, Kina Daleko od običnog, Love exposure razotkriva blaženu i kreativno ljigavu raskoš japanskog provokatora Siona Sonoa. Jedan mladić (fenomenalni Takahiro Nishijima, i divan i briljantan) zgriješi da bi zadovoljio ispovjedačke potrebe svog oca, nezasitog svećenika. Počinje tajno raditi kao fotograf-voajer i slika ono što vidi ispod djevojačkih suknji. Nikad ne zaboravlja da je obećao da će se čuvati za svoju "Mariju", inspiriran potresnom vizijom svoje voljene majke na samrti i statue Djevice Marije. U sve to se uklapa pastorka njegovog oca, ali je nju jedan kršćanski kult programirao da nema svoje volje. U međuvremenu pokušava kontrolirati seksualno uzbuđenje koje osjeća samo kad je s njom, dok mu religiozni zagriženici prijete da će mu odsjeći nepristojni dio tijela. Svijet ovog filma je nelogično bojno polje između duha i tijela, svetosti i grijeha.

Vacation Hajime Kadoi, Japan Blagi, sredovječni zatvorski čuvar koji radi s osuđenicima na smrt, zaručen za jednu mladu samohranu majku, ne zna da li da prihvati "prljavi" posao držanja nogu osuđenika nakon što bude obješen, u zamjenu za slobodnu sedmicu radi medenog mjeseca. Osuđenik mu je ipak bio prijatelj. Hajimi Kasoi svojim filmom postavlja pitanja muške odanosti i kodeksa ponašanja, posebno u institucionalnom okruženju. Ovdje je to zatvor, ali to može biti i kasarna ili privatni sportski klub. Film je štur, jednostavan i precizan, bresonski u najsitnijem detalju.

Liala's Birthday Rashid Masharawi, Palestina U filmu Rashida Masharawija, bivši sudija je prisiljen da kao taksista izdržava porodicu. Uobičajeni klišei svakodnevnih problema na Zapadnoj obali su tu, sa fokusom na protagonistu, kojeg igra Mohamed Bakri, čije kruto lice otkriva suzdržanu reakciju na nadrealizam života u Ramallahu. Kao i sama Palestina, i on pokušava održati minimum dostojanstva. Nasilja u kadru nema, samo se nazire. Nema teških slika kontrolnih punktova i grupa okupatorske izraelske vojske. Reditelja više zanima ljepota grada, a pozicioniranje porodice – koju čine supruga i obožavana osmogodišnja kćer, čiji se rođendan poklapa sa danom kad se radnja dešava – pomaže mu da se sjeti sopstvene vrijednosti i vrijednosti njegove razorene zemlje.

Songs from the southern seas

Marat Sarulu, Kazahstan Ovaj kompaktni film Marata Sarulua, osnažen jinom i jangom raznih sukoba (etničkih, generacijskih, porodičnih), fokusira se na odnos mržnje i ljubavi između kazahstanskih i ruskih imigranata koji već decenijama žive jedni pored drugih. Svijetla Ruskinja rodi sina tamnog kazahstanskog tena. Njen bezlični muž, Rus, pretpostavlja da je imala vezu sa njegovim najboljim prijateljem i komšijom, Kazahstancem – a i žene su prijateljice. Nakon 15 godina saznajemo da je sin Saša uspješan tradicionalni kazahstanski jahač, a da sukob dva para s početka nikad nije otklonjen. Sukob je potkopao brakove. Uznemireni muževi odvojeno odlaze na motociklima, na put koji će ih odvesti do katarze. Na kraju Rus saznaje da mu je djed otišao u Kazahstan i prešao na islam da bi se oženio ženom koju je volio. Njihova djeca su nosila gene obje grupe. Reditelj film briljantno strukturira oko bogatih nenarativnih inserata rukom slikanih marioneta.

Bronson Nicolas Winding Refn, Velika Britanija Danac Nicolas Winding Refn glorificira nasilje u svojoj trilogiji PUSHER, a istom se temom nastavlja baviti u filmu Bronson, britanskoj produkciji u kojoj je koscenarista bio Brock Norman Brock. Film se zasniva na životu čovjeka sa alijasom Charlie Bronson, izuzetno agresivnog čovjeka sa najdužim zatvoreničkim stažom u Britaniji. Dijelom teatar apsurda, dijelom brehtovski i dijelom parodičan, BRONSON se zasniva na konstrukciji, koja je pogodno sredstvo za razradu sklonosti tog čovjeka ka ekstremnoj agresivnosti. Ovaj film, u kojem Tom Hardy u glavnoj ulozi daje izvanrednu izvedbu, Refna čini jednim od najvećih stilista svoje generacije.

Morphine Alexey Balabanov, Rusija Temeljen na Bulgakovljevim ”Bilješkama mladog ljekara” i u adaptaciji pokojnog Sergeja Brotova mlađeg, Morphine Alekseja Balabanova dešava se 1917., u godini ruske revolucije (koja je nevidljivo prisutna), u jednoj klinici u dalekoj provinciji. Osjetljivi mladi ljekar iz Moskve ne odolijeva izazovu droge iz naslova, povlačeći za sobom i odanu medicinsku sestru i ljubavnicu. Balabanov (CARGO 200) film dijeli u poglavlja sa naslovima, neprestano ispitujući dubine ljudskog očaja – ali uz tračak komičnog.

Another man Lionel Baier, Švicarska Lionel Baier (Stealth) prikazuje novinara koji preko noći postaje filmski kritičar u jednom selu, tako što objavljuje plagijat pretencioznog kritičara časopisa Travelling. Besramni prevarant sebi ravnog protivnika pronalazi u pravoj kritičarki, ultra-pretencioznoj koketi koja ga koristi i iskorištava za svoje ciljeve. Film je snažno verbalan, sarkastičan i okrutan. Snimljen je u savršenoj crno-bijeloj tehnici, montiran intuitivno lirski.

Daniel&Ana Michel Franco, Meksiko, Španija Ovaj teški prvijenac Michaela Franca odriče se senzacionalizma u korist minimalizma (i vrlo malo seksa). Zasnovan na istinitoj priči, skoro mehanicistički opisuje kidnapovanje dvoje bogate djece, punačkog pubertetlije Daniela i njegove ekstrovertne sestre Ane, koja je pred udaju, i situaciju u kojoj pod prijetnjom oružjem budu natjerani na seksualni čin pred kamerom. Franca manje zanima sam čin, a više njegove psihološke i emotivne posljedice. Ne boji se istraživati tabue prikrivenih incestuoznih želja. Kao i film u Panorami Parque via, i ovo je još jedan primjer šturog i uzdržanog filma koji se bavi nastankom nasilja, kakvi u posljednje vrijeme dolaze iz Meksika.

Antichrist Lars von Trier, Danska Slučajna smrt njihovog djeteta dok su oni u neprekidnom seksualnom odnosu - Charlotte Gainsbourg kao majka i postdiplomatkinja primjećuje opasnost, ali se ipak opredjeljuje za zadovoljstvo – nagovještava njen slom, koji njen muž, psihijatar, Willem Dafoe, pogrešno želi sam liječiti. Samopropisana terapija u vikendici, koja se ironično zove Raj, pretvara se u simbolično i prikirveno genitalno sakaćenje. Gainsburg je nagrađena za najbolju žensku ulogu, vjerovatno zbog svoje čiste snage (sheer – čista, nepatvorena, shear – neošišana, prim. prev.). Danski adulte terrible Lars von Trier kaže da je ovaj film na engleskom snimio kad je bio izuzetno deprimiran. Njegovi filmovi uvijek su fascinantni, bez obzira na to koliko daleko ide i koliko su mu tema, stil i dijalog u suprotnosti sa svijetom kako ga većina nas poima.

Goodbye solo Ramin Bahrani, SAD Film iransko-američkog reditelja Ramina Bahranija je hommage filmu Okus trešnje Abbasa Kiarostamija (1997.). U Kiarostamijevom filmu jedan čovjek iz Teherana koji planira samoubistvo očajnički traži nekog ko će ga ukopati u grob koji je za sebe već iskopao van grada. Drugi se čovjek prisjeća kako ga je okus trešnje naveo da se predomisli o samoubistvu. Goodbye solo je smješten u rediteljevom rodnom gradu Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini. Starac koji želi umrijeti putnik je u taksiju jednog senegalskog imigranta, ekstrovertnog čovjeka koji voli život i koji agresivno propituje život svog depresivnog putnika, dajući sebi zadatak da mu promijeni odluku. Saznaje da je starca ostavila žena prije 30 godina i da on svako veče ide u kino da bi pričao sa prodavcem karata, koji ne zna da mu je sin. Taksista ima svojih porodičnih problema, ali kad ga vidi sa kćerkom, dirnut je čak i ovaj starac koji je odabrao i kako će otići u najgorem slučaju – neće biti sahranjen, već će skočiti sa stijene daleko od grada, za koju se priča da ima čarobnu moć da sve preokrene. Bahrani je vjerovatno jedan od najtalentiranijih nezavisnih američkih filmskih autora današnjice.

Fear not me Kristian Levring, Danska U ovom izvrsnom psihološkom trileru danskog reditelja Kristiana Levringa, jedan od najjačih aduta je briljantni glumac Ulrich Thomsen (Celecration). Suzdržanom energijom on prikazuje Mikaela, prosječnog dobrostojećeg porodičnog čovjeka čija se psiha počinje otvarati, vjerovatno od novih antidepresiva – poput lika Jamesa Masona u filmu Bigger then life Nicholasa Raya, koji je zbog previše uzetog kortizona skoro žrtvovao sina. Mikaelovi nepredvidivi postupci, posebno protiv žene i kćerke, suprotstavljaju se standardima civiliziranog ponašanja. Ovo je klasični povratak suzbijene traume iz djetinjstva. Jens Schlosser izvrsno snima porodicu u stakleniku, a Mikaelovu mentalnu fragmentaciju naglašava prelijepim snimcima sasvim mirne prirode.

Parque via Enrique Rivero, Meksiko Jedan starac gotovo ne izlazi iz luksuznog, praznog doma jedne bogate žene kod koje živi kao čuvar, ali s kojom decenijama ima klasno jasno definiran odnos uzajamne naklonosti. Njegov svijet se ruši kad ona odluči da proda kuću. Enrique Rivero kreativno testira dokle je čovjek spreman ići da zadrži ono na šta je u životu navikao. Kao još jedan doprinos novom kvalitetu latinoameričkog filma, ovaj meksički film je minimalistički na najdjelotvorniji mogući način, a blaziranog gledaoca šokira kad krene u triler.

Native dancer Guka Omarova, Kazahstan, Rusija Mada je protagonistica njenog filma iscjeliteljica stare škole, Guka Omarova ne ide u egzotiku da bi prodala svoje sunarodnike, Kazahstance, u korist dobrog prihoda na kino blagajnama. Umjesto toga, bavi se sukobom kultura u savremenom Kazahstanu: sukobom seoske zajednice i njene duhovnosti, gdje je etika tradicionalna norma, i nove, nemilosrdne kulture, u kojoj ljudi gaze sve oko sebe za materijalni interes. Ovi drugi nisu nikakvi odmetnici, već su povezani sa organiziranim kriminalom. Njima je izgradnja kazina ili benzinske pumpe na nekoj parceli važnija od svetosti tla na kojem grade. Neki napeti podzapleti isprepliću se s osnovnom pričom, ali privlačnost filma uglavnom je u tome kako se žena svojom magijom bori protiv amoralnih prevaranata i kapitalista. Nesikpul Amarbekova je briljantna u glavnoj ulozi.

KRATKI FILMOVI

In the theme Olga Popova, Rusija Second guessing grandma Bob Giraldi, SAD

Okrugli sto naslovljen "Gays in Long Shot and Close-up: Adding Insult to Injury" slijedi ova dva kratka filma, koji prikazuju jedinstvene probleme s kojima se suočavaju homoseksualci i lezbijke – pitanja kojima se heteroseksualci ne moraju baviti. U filmu In the theme, ruska rediteljka Olga Popova jednom savremenom ženskom paru daje priliku da slobodno i otvoreno govori o stvarima, prvo laganim, a kasnije teškim, kontekstualizirajući svoju vezu u pozadini socijalne situacije svoje zemlje. Film je sniman kamerom iz ruke, što mu daje neposrednost i osjećaj hitnosti. Film američkog autora Boba Giraldija, Second guessing grandma, s druge strane, smješten je u osamdesete godine prošlog vijeka i izuzetno je stiliziran. Priča je jednostavna: mladić bez problema saopštava svojim roditeljima da je gay, ali mu je veliki problem privoliti voljenu baku da prihvati njegovu seksualnu orijentaciju. Uprkos sukobu između bake i unuka, ljubav koja ih veže klizi kroz scene generacijskog jaza.