Intervju / Predstava "Za život cijeli" o FK Željezničar pokorava pozorišne daske: "Ovo je prvenstveno priča o ljubavi"

Režirao ju je Jasenko Pašić, koji i glumi u njoj. Osim Pašića, o predstavi su govorili i glumci Adnan Kreso, Davor Sabo i Dino Hamidović. Predstava je ponovo na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) 10., 11. i 16. marta s početkom u 20 sati. Ulaznice možete kupiti na karter.ba, kao i na blagajni SARTR-a u terminu od 11 do 14 sati svaki radni dan i u terminu od 18 do 20 sati na dan igranja predstave.

"Predstava prati razvoj FK Željezničar kroz nekih 105 godina i paralelno s tim, razvoj Sarajeva. Meni je bilo značajno, a mislim i svima iz ekipe koja je radila predstavu, našim ljudima, našem gradu, našoj zemlji na kraju krajeva, nečemu što nam je poznato i sa čime se lakše možemo povezati. Upoznali smo dosta stvari koje nismo znali. Ono što mi najviše upada u oči su ljudi koji su prije 100, 70, 60 godina bili mnogo hrabriji, odlučniji i konkretniji nego što smo to mi danas, ova naša generacija i generacija prije nas", kazao je Davor Sabo.

Dalje je naveo da su ti ljudi bili revolucionari. Imali su mnogo više hrabrosti, što ga je fasciniralo, ne samo za FK Željezničar nego i generalno Sarajevo i građane Sarajeva.

"Predstava počinje velikim protestima željezničkih radnika u Sarajevu. Tada je bilo 25.000 stanovnika, a na ulicama je protestovalo 5.000 ljudi. Mi to danas ne možemo da napravimo u gradu koji ima pola miliona stanovnika. Fascinirala me hrabrost tih ljudi. Bilo mi je značajno da se s tim povežem", poručio je.

"Za život cijeli" osvaja publiku i izvan granica Bosne i Hercegovine

FK Željezničar je uvijek gajio simpatije širom bivše Jugoslavije, ali historija kluba je svakako nešto što se podrazumijeva da znaju lokalci. Ipak, oni u Skoplju na festivalu RUTA dobili velike ovacije publike.

Koliko je jedna naizgled "jednostavna" predstava o fudbalskom klubu uspjela poslati univerzalnu poruku koja će izazvati jake emocije daleko od Sarajeva? Jasenko Pašić rekao je da su znali da će se ljudima koji vole Želju svidjeti ova predstava. No, željeli su izaći van tih granica.

"Toga smo bili svjesni. Onda smo htjeli da to proširimo, da se svidi ljudima koji ne vole FK Željezničar ili nemaju nikakav odnos prema njemu. Na kraju, kad smo vidjeli da i to možemo, htjeli smo da proširimo predstavu, da je shvate ljudi koji ne znaju ni gdje je Sarajevo, ali da se kroz predstavu povežu s nekom svojom strašću koju imaju prema svom klubu, bilo čemu za šta ih veže ogromna količina ljubavi. Vidjeli smo da to može. U Skoplju smo shvatili da to prolazi. Dolazili su nam navijači Vardara i drugih klubova. Govorili su da imamo sličnu priču pa bi oni sebi napravili predstavu. To je jedan od najvećih uspjeha predstave", naveo je Jasenko Pašić.

Na dosadašnjim izvođenjima su u publici ugostili legende FK Željezničar, ali i "obične" ljude koji možda dosad nisu posjećivali pozorište. Upravo u tome i leži magija predstave "Za život cijeli".

"Jasenkova ideja je bila da ovom predstavom u pozorište privučemo ljude koji možda nikada nisu bili u pozorištu, a redovni su na utakmicama, prate FK Željezničar. Između ostalog smo uspjeli i u tome. Ovu predstavu gledaju ljudi koji su redovni teatarski posjetitelji, ali i oni koji su možda prvi put u pozorištu. Dešava se nešto što su meni stariji pričali - da su prije ljudi dolazili u pozorište planski, sređeni i da je to bio događaj. Često dođe čitava porodica. Dolaze dede s unucima, to je jako zanimljivo - fino sređeni, skockani, u kravatama. To vraća lijepu tradiciju u pozorište, a nama kao Sarajevskom ratnom teatru to znači jer proširujemo svoju bazu publike", rekao je Davor Sabo.

Ekipa je pred sobom imala veliki izazov - ne iznevjeriti publiku, ali ni legende kluba ni navijače

Predstava o fudbalskom klubu, iako ne govori samo o fudbalskom klubu, rijetkost je na ovim prostorima. Fudbal sa sobom nosi izuzetno jaku, za mnoge neobjašnjivu emociju, a teatar je upravo mjesto gdje je cilj doživjeti katarzično iskustvo. Koliko je bilo izazovno paziti da ne iznevjere publiku, ali ni navijače? Adnan Kreso objasnio je da je ovo u suštini priča o ljubavi, pripadanju, o ljudskoj potrebi da bude negdje, da nečemu pripada i da nešto kvalitetno radi.

"Ovo je i priča o sportu, ali je prvenstveno priča o ljubavi. Ona je univerzalna - da li voljeti ženu ili voljeti klub ili ići u rat zbog nečega ili nekoga, sve to uvijek izaziva katarzu ako se na sceni to dobro uradi i mislim da smo mi to dobro uradili. Nije to toliko bilo problem napraviti koliko je bilo bitno da napravimo priču o ljubavi. Razmišljali smo o tome da bude univerzalna priča, da ne skliznemo lako u nešto navijačko. Navijači će uvijek htjeti gledati nešto navijačko. Htjeli smo da nešto i nauče. Ja nisam navijač Želje, ali puno sam naučio o historiji grada, o osnivanju kluba, ali prvenstveno sam ovdje zato što sam osjetio ljubav ljudi spram ovog kluba i želju da se ispriča ta priča. Onda sam i ja dobio želju da se ispriča priča. Tako dođe i katarza", ispričao je Adnan Kreso.

U eri modernog, potpuno komercijalnog fudbala, u koji se i Željo posljednjim promjenama u klubu (dolaskom strateškog partnera) polako upušta, uvijek postoji prisutan strah da će se klub "odvojiti" od navijača i emocije. Predstava govori o ljubavi prema klubu "za život cijeli". Razgovarali smo o tome kako tu ideju danas razumjeti kad promjene u klubu kod dijela navijača bude strah da bi se klub mogao odvojiti od njih. Davor Sabo smatra da ljudi koji vole FK Željezničar da ga jako mnogo vole i da je ta ljubav mnogo jača od bilo kakve promjene koja će doći.

"Kroz historiju koju prikazujemo u našoj predstavi prikazujemo šest različitih političkih sistema. Svaki put je ta ljubav pobjeđivala i bila je sve jača i jača, sve je više rasla u pokret FK Željezničar. On nije samo fudbal, nego i način razmišljanja, ponašanja i stil života. Mislim da apsolutno svaku promjenu ta ljubav nadjača. Ako je promjena doba, ona pomaže da se ta ljubav još više uveća i ojača", kazao je Davor Sabo.

Ljubav prema FK Željezničar opstaje uprkos svim problemima

Legendarni Ivica Osim je jednom Želju opisao kao klub nostalgičara koji žive od onoga što je bilo. Koliko ona danas predstavlja teret, a koliko gorivo za dalji rad? Jasenko Pašić smatra da ona jeste teret, ali i romantična priča.

"Bilo je tu nekakvih uspjeha. Puno više je bilo neuspjeha, što je isto OK, ali na sve to nekako s tribine ljudi koji vole FK Željezničar gledaju s osmijehom na licu, s nekom sjetom. Upravo to što je rekao Osim, s nostalgijom. Neko će i na ovo sve što se dešava danas gledati s nekom nostalgijom, bilo dobro ili loše. Imamo neki odnos prema tome, tako da, to je tačno. Uvijek gledamo šta je bilo i zatim ili patimo ili se radujemo što ga nema", rekao je Jasenko Pašić, a Davor Sabo je dodao: "Jeste nostalgija, ali više je romantika".

Dino Hamidović najmlađi je član ove glumačke ekipe. Govorio je o tome koliko mu je bilo izazovno uklopiti se među iskusnije kolege.

"Meni je ovo ipak prva predstava da sam u nekim trenucima sam. Bio mi je, naravno, veliki teret i velika odgovornost. Prvenstveno bih se zahvalio Jasenku i svima koji su mi dali ovu ulogu i tu odgovornost. Rekao bih da mi je dosta olakšalo to što je rad bio dosta opušten i stvarno su me smatrali ravnopravnim. Nisu me gledali s visine, što je, naravno, dosta olakšalo rad. Jako mi je drago što sam dio ove predstave", rekao je Dino Hamidović, koji je strastveni navijač Želje.

O najdražim reakcijama koje su dobili nakon izvođenja predstave

Mnogi su predstavu napustili u suzama, preplavljeni emocijama. Pitali smo glumce postoji li neka poruka na koji su naročito ponosni, a koju su dobili nakon predstave.

"U jednom trenutku Benjamin Hasić, koji je pisao sa mnom ovaj tekst i ja smo se u jednom trenutku prepali jer ne možemo ispričati 105 godina u 80 minuta, jesmo li previše stvari izbacili. Onda je jedna legenda kluba rekla poslije predstave: 'Fali vam milion stvari, a ništa vam ne fali'. Meni je to najdraži komentar jer me smirio dosta i prizemljio i shvatio sam da imamo predstavu", ispričao je Jasenko Pašić.

Davor Sabo rekao je da ima dosta anegdota i da su mnogo legendi kluba te porodice ljudi koji više nisu s nama, a koji su dio Željezničara, gledali predstavu i reagovali jako emotivno.

"Meni je jedna anegdota zanimljiva koja je bila na premijeri prošle godine. Predstava je, naravno, bila rasprodata. Došao je jedan stariji gospodin sa svojim unukom. Čuo je da se tu dešava neka predstava o Želji. Nije imao pojma o ulaznicama. Nije imao kartu i došao je i izvadio člansku kartu FK Željezničar i rekao: 'Je l' se ovo pika?'. Naravno da su ga uveli i da je gledao predstavu", naveo je.

Adnanu Kresi ostat će u pamćenju reakcija Zdenka Jelića, kojeg igra u jednom dijelu predstave.

"Vrlo je simpatično reagovao i bio je zadovoljan. Imao sam malu tremu od toga kako će on reagovati jer znam da će me gledati, da ne ispadne da nešto ismijavam ili da ružnom igram. Bilo mi je drago jer je baš lijepo reagovao. Ostat će mi to kao lijepo sjećanje jer mi je on kao čovjek drag. Igrao sam ga na sceni i drago mi je da je ispalo OK", kazao je.

Kao što je spomenuto, rad na predstavi "Za život cijeli" izazovan je upravo zbog toga što su morali odlučiti koje dijelove historije će izbaciti, a koje ostaviti. Jasenko Pašić se zahvalio svim kolegama koji su doprinijeli uspješnosti ovog projekta.

"To je bio cijeli tim - Adis Vatreš Selimović i Amar Zahiragić su radili scenografiju. Dosta je tu pomogao Nedim Pejdah sa svjetlom, Adis Kutkut Billain s tonom i ne više od ostalih, ali na najbitniji način za mene Marko Dmitrović. Svi ga zovu hodajuća enciklopedija FK Željezničar. Mi smo s njim jako puno radili. Sve što smo izbacili nam je bilo žao. Sve što je ostalo moglo je ispasti i da nešto drugo uđe u predstavu. Do dvije sedmice pred premijeru, sve je bilo fluidno. Mi smo imali tekst, ali su neke stvari bile višak, tako da nam je ostalo sve na tih pet likova koji pričaju tu priču od tih 105 godina. Scenografija je vrlo jednostavna, ali i vrlo praktična. Ona sama po sebi priča priču - ta lokomotiva koju ti radnici prave i koju ratovi ruše pa je onda opet popravljaju, tako da to jeste priča FK Željezničar. Nismo mogli baš tribinu na pozorištu graditi pa je razvaljivati, tako da mislim da je ovo bio bolji put", rekao je Jasenko Pašić na kraju razgovora za Klix.ba.

Autorski tim predstave čine: Benjamin Hasić (dramaturgija), Jasenko Pašić (režija), a igraju Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Davor Sabo, Kemal Rizvanović i Dino Hamidović. Predstava je rađena u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra i Udruženja Theater Factory Sarajevo.