Predstava "Ro i Juju" prvi put dovodi klovnove u dramu Narodnog pozorišta Sarajevo
U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva dok ostatak podjele čine: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos te Vedran Vujica.
Direktorica Drame Narodnog pozorišta Vedrana Božinović istala je da je Lee Delong došla u Sarajevo 1993. godine te predavala na Akedemiji scenskih umjetnosti. Ujedno, istakla je Božinović, ona je stručnjak za pozorišnog klovna, što je oblast koje se ne izučava na ovim prostorima.
Božinović je imala želju da napravi jedan žanrovski iskorak u repertoaru Narodnog pozorišta.
Govoreći o klovnu u pozorištu, Božinović je istakla da je pozorište oduvijek voljelo klovna, jer klovno je stanje glumačke zaigranosti, mnogo više od dvorske lude ili cirkuskog izvođača.
Podvukla je da je energija i emocija glumaca koji su klovnovi na sceni impresivna i da zahtjeva i mentalnu i fizičku posvećenost.
"Sa njima se poistovjećujemo na jednak način kao i sa bilo kojim drugim pozorišnim likom. Vežu nas za sebe ne samo smijehom nego i iskrenošću sa kojom progovaraju o svim važnim društvenim temama", kazala je.
Također je navela da klovnovi ne komuniciraju sa publikom kroz riječi nego kroz lik te da su klovnovi bilo kao grobari, kao lude ili budale uvijek prisutni kroz Šekspira, te da ne treba da čudi što se u Narodnom pozorištu prvi klovnovski komad postavlja po Shakespeareu.
"Niti treba da iznenadi da smo najpoznatijoj tragediji stavili na nos najmanju pozorišnu masku. Jer ovo je maska koja ništa ne skriva, ona otkriva čovjekovu suštinu, pokazuje ga u svoj njegovoj (ne)savršenosti. Klauniranje potiče izvođača da postane velikodišniji, razigraniji i iskreniji, saučesnik sa publikom i drugim izvođačima, pronalazeći igru i radost u svakom izazovu sa kojim se susreće. Zbog svega toga gledate kluna u Narodnom pozorištu. Po prvi put u stogodišnjoj istoriji drame napravili smo ovakav žanrovski iskorak zbog glumaca, ali i zbog pulike. Uvjereni da je scena prostor potpune slobode slavimo radost igre. Ali ne stavljamo ružičaste naočale koji će sakriti sve užase koji nas okružuju, nego o svijetu govorimo iskreno na način na koji i dječak u priči uzvikne da je car gol. Jer neke stvari naglas može izgovoriti samo dijete ili klovn", smatra.
Rediteljica Lee Delong naglašava da je sa "Ro i Juju" izabrala dekonstruisati klasično djelo koje je stoljećima očaravalo publiku.
"Izmanipulirala sam nešto za što je test vremena dokazao da je gotovo savršeno. Moja želja da ponovno razmotrim ljudske teme u ovom djelu i da o njima govorim iz vlastite perspektive, onako kako ja vidim", kazala je.
Ona je istakla da je klovn najautentičniji od svih stilova pozorišta.
"Klovn je potraga za onim što je ljudsko. To je potraga za umjetnikovim ja, sam materijal koji umjetnik koristi kao glumac iako u klovnu nema glume, samo bivanje. Svijet klovnova suprotan je tragediji; klovn živi u ljudskom svijetu, ali ne može se protezati dalje od melodrame", rekla je.
Lee Delong je nagasila da ona insistira na terminu pozorošni klovn, jer postoje klovnovi koji dolaze npr. u bolnice kod bolesnika, postoje cirkuski klovnovi ili klovnovi akrobate i svi oni imaju svoje specifičnosti.
Kompozitor i tekstopisac songova je Darko Rundek, muziku i zvučnu podlogu potpisuje Lee Delong, kostimska i scenografska rješenja radi Sanja Džeba, tok dizajn maske potpisuje Joanna Bassi.
Prvo reprizno izvođenje predstave je u utorak, 28. maja, a sarajevska publika isti naslov moći će pogledati i 14. juna.
