Skenderija je najprometnije mjesto u gradu.
Ovaj dio grada zove se Skenderija, po Skender-paši, jednom od najznačajnijih bosanskih namjesnika u osmansko doba. On i njegov sin izgradili su tekiju i džamiju, a taj je kompleks u vrijeme socijalizma porušen da bi se napravio Kulturno-sportski centar Skenderija. Ovaj centar predstavljao je, zajedno s Olimpijskom dvoranom Zetra, jedan od glavnih objekata na ZOI 1984. godine, a i danas se u njemu održavaju sportski i kulturni događaji.
Na ovoj raskrsnici, na obali Miljacke, leže izvanredno vrijedni stećci, jedini izvorno nađeni i sačuvani u Sarajevu. Upravo tu 2. maja 1992. godine vođena je presudna borba za spas grada.
Dalje nizvodno je zgrada Parlamenta...
Pedesetih godina 20. stoljeća pristupilo se ideji urbanističkog uređenja Marindvora. Srećom, u BiH su u tom periodu djelovali neki od najznačajnijih arhitekata regiona, a među njima i Juraj Neidhardt i Ivan Štraus. Neidhardt je tako projektirao kompleks Zgrade zajedničkih institucija BiH, čiji je jedan dio poznat kao zgrada Parlamenta. Osim toga, projektirao je i zgrade Prirodno-matematičkog i Filozofskog fakulteta. Prekoputa ovih građevina nalaze se i djela arhitekte Ivana Štrausa – hotel Holiday Inn i dva nebodera blizanca.
...a i najveća zgrada u Sarajevu.
Ovaj novi poslovni toranj na Marindvoru najviša je zgrada na Balkanu. Sa zgrade se pruža neometan pogled na cijelo Sarajevo, a neke građevine koje su u vrijeme kad su podignute smatrane monumentalnim zdanjima, poput Željezničke stanice, sa ovog tornja izgledaju skromno. Da li će i ova građevina doživjeti istu sudbinu, ne zna se, a podijeljeno je mišljenje građana o tome da li se ovakva zdanja uklapaju u panoramu grada.
Tu je Zemaljski muzej...
Osnovan još davne 1888. godine, Zemaljski muzej je najstarija naučnokulturna ustanova u BiH. U današnjoj zgradi nalazi se od 1913. godine, a njegov sadržaj smatra se jednim od najznačajnijih u ovom dijelu Evrope. Podijeljen je na arheološko, etnografsko i prirodnjačko odjeljenje. Tu je na jednom mjestu koncentrirana bogata historija, odnosno kulturna i prirodna baština BiH. Kako Muzej obiluje istinski vrijednim eksponatima, najvredniji je teško odabrati. Najpoznatiji eksponat je Sarajevska hagada. Stigla je u Sarajevo sa Jevrejima iz Španije, i spada među najljepše knjige ove vrste u svijetu. Sadržaj je ispisan krasnopisom na prerađenoj prefinjenoj koži.
...pored njega i Historijski muzej.
Historijski muzej BiH osnovan je 1945. godine i od tada do danas više puta je mijenjao ime. Osim ovog službenog, u razgovornom jeziku i danas je prisutan naziv Muzej revolucije. Muzej sadrži preko 400.000 predmeta, dokumenata, fotografija, umjetničkih djela... Kako obuhvaća period od dolaska Slavena na ove prostore do danas, jedini je muzej koji tretira cjelokupnu historiju Bosne i Hercegovine.
Osim novih poslovnih i trgovačkih centara, u blizini Historijskog muzeja planirana je i izgradnja muzeja savremene umjetnosti Ars aevi.
Sarajevo-x.com u serijama objavljuje fotopriču iz monografije "Sarajevo – moj grad, mjesto susreta'. Autor knjige je Jasminko Halilović, a koautori su Nihad Kreševljaković, Zijah Gafić, Haris Čalkić, Anida Krečo i Milomir Kovačević. Priča o Sarajevu je ispričana nizvodno, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta. Sljedeći dio čitajte u nedjelju. Luksuzna dvojezična monografija objavljena je u organizaciji Udruženja Urban. Više informacija na
www.sarajevomycity.com. Preuzimanje fotografija ili teksta nije dozvoljeno bez saglasnosti autora.
