Cilj ovog festivala je da se Bentbaša vrati u punom sjaju građanima Sarajeva, kao i da taj prostor vrati epitet duhovno-kulturnog centra kakav je stoljećima bio.
Uz Baščaršiju, Bentbaša je najpoznatiji dio Sarajeva, a dobila je ime po velikoj brani (bentu) koju je za opskrbljivanje svojih mlinova oko 1462. godine podigao utemeljitelj Sarajeva Isa-beg Ishaković.
Također, Isa-begova tekija i cijeli kompleks je preteča današnjeg Sarajeva.
U poređenju s vremenom iz doba Osmanlija, a kasnije i austrougarske vlasti, Bentbaša danas izgleda pusto. Gotovo da nema traga nekadašnjoj ljepoti i kulturnom centru koji je predstavljala.
Nema Isa-begove tekije, ni kireathane (muslimanske čitaonice u kojem se okupljao intelektualni svijet), prve narodne osnovne škole, ali ni Šabanove kafane.
Postojanje Isa-begove tekije na Bentbaši usmjerilo je dalji urbani razvoj ovog područja.
"Dolaskom Austrougara u Sarajevo, Bentbaša se još više razvijala, postala je kulturni centar. Na tom dijelu je 1879. godine otvorena Ruždija (prva narodna osnovna škola), a zatim i 1888. godine prva kiraethana ili čitaonica u kojoj se okupljao sav tadašnji intelektualni svijet. Dok su Hrvati i Srbi osnivali pjevačka društva, muslimani su otvarali čitaonice, kaže direktorica Historijskog muzeja BiH Muhiba Kaljanac.
Ona objašnjava kako su se na Bentbaši igrale i predstave, te je na ovom lokalitetu odigrana i prva predstava u historiji BiH - "Karađoz".
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
