Plesna predstava "Deinos" zatvara festival MESS: Govori o potisnutim strahovima unutar naših tijela
Predstava je autorski projekat Amile Terzimehić, koja potpisuje koreografiju, a kroz savremeni plesni i performativni izraz istražuje tijelo kao prostor straha, potisnute i naslijeđene traume, ali i kao prostor otpora, slobode i transformacije. Polazište za stvaranje predstave je mit o Perzefoni i Hadu, koji postaje prostor za promišljanje savremenog ženskog iskustva, kolektivnih trauma, nasilja i mehanizama kontrole.
U predstavi igraju Selma Alispahić, Iva Prgić, Matea Mavrak, Lara Musa, Mak Čengić, Ante Grizelj i Tarik Osmanagić.
"'Deinos' govori o potisnutim strahovima unutar naših tijela, o potisnutom bijesu, naslijeđenim obrascima koje smo naslijedili od generacija prije, koje ne preispitujemo, koje ponavljamo decenijama. Zašto je plesna predstava? Zato što težimo za tijelom koje traži slobodu, a ples je, ako mene pitate, nekako utjelovljenje slobode. Tako da na kraju predstave dolazimo do tijela koje jeste oslobođeno, koje želi da pleše, koje se buni i želi promjenu. U ansamblu su i glumci i glumice i plesači i plesačice, tako da to nije samo plesna predstava", kazala je Terzimehić.
Navela je i da će publika imati priliku da gleda glumačke scene i jako mnogo različitog pokreta.
"Mislim da je jako uzbudljiva, jako emotivna. U predstavi, u centralnoj poziciji je žena, odnosno radimo kroz žensko iskustvo koje jeste različito, ali je na neki način i univerzalno. I bavimo se različitim vrstama nasilja koja naša tijela unutar patrijarhalnog sistema preživljavaju i taj sistem u stvari oblikuje naša tijela", dodaje.

Pojasnila je i samo značenje naziva predstave:
"'Deinos' znači na grčkom... znači ono što istovremeno zastrašuje, strašno je, ali istovremeno što izaziva divljenje i poštovanje. Sofoklo u 'Antigoni' koristi riječ 'deinos' i rekao je da ništa nije više deinos nego sam čovjek. Znači, čovjek je u isto vrijeme sposoban da razara, da uništava – mislim, svjedoci smo apsolutno tome u ovom vremenu, a u isto vrijeme je sposoban da kreira i da stvara. I upravo o tome je predstava".
Uz Amilu Terzimehić, autorski tim čine Emina Omerović (dramaturgija), Hanan Hadžajlić (muzika), Lejla Hodžić (scenografija i kostimografija) i Nedim Pejdah (dizajn svjetla).
Iako predstava stavlja fokus na žensko iskustvo, muški dio glumačkog i plesačkog ansambla naglašava svoju ulogu podrške i sopstvenog preispitivanja unutar procesa. Glumac i plesač Tarik Osmanagić ističe kako je rad na predstavi bio prilika za duboko unutrašnje istraživanje.
"Mi se baš bavimo tijelom kroz ovu predstavu, znači maksimalno kako tijelo bukvalno doživljava taj patrijarhalni sistem. I u cilju nam je da što više prikažemo žene i njihovu poziciju u cjelokupnom procesu. Jednostavno, taj grč, taj strah, ta transformacija žena i ljudi sami u procesu 'Deinos'. Dosta emotivno, dosta novo za mene isto, pošto sam ja plesač, dolazim iz plesnog svijeta i nešto je novo za mene", naveo je.

Direktor festivala MESS Nihad Kreševljaković osvrnuo se na značaj ove praizvedbe i konceptualni zaokruženi program ovogodišnjeg izdanja festivala.
"Htjeli smo pronaći neki koncept sa kojim mislim da smo realizovali neku osnovnu ideju, da smo uspjeli prvi put konceptualno zaokružiti program i da smo kroz tu temu odgovornosti, kroz ovih pet predstava u glavnom programu, prezentirali pet veoma značajnih tema. Sve predstave koje smo imali, po samoj reakciji publike, imamo puno razloga biti zadovoljni", kazao je.
Osvrnuo se i na dva dodijeljena Lovorova vijenca kazavši: "Radi se o Dini Mustafiću, koji zaista jeste čovjek koji je sigurno najznačajnija ličnost u cjelokupnoj historiji MESS-a, uz naravno Jurislava Korenića kao osnivača. I druga nagrada, kao kolektivno priznanje koje smo ove godine dodijelili publici festivala MESS, je iskreno izražavanje zahvalnosti ljudima koji su prisutniji od svih nas koji smo radili na festivalu MESS i kojima se sigurno treba najviše zahvaliti jer MESS postoji".
Praizvedba zakazana za 10. oktobar je u potpunosti rasprodana. Ulaznice za reprizna izvođenja (od 12. do 19. oktobra) mogu se kupiti putem platforme karter.ba ili na blagajni ICIKUM-a (Kemala Kapetanovića 17) od ponedjeljka do subote, u terminu od 16:30 do 19:30 sati.